Na konferenciji je po prvi puta predstavljen Nacrt nove uredbe Ministarstva poljoprivrede koji se odnosi na ekološku poljoprivredu te je održana vrlo interesantna panel diskusija koja se dotakla i teme subvencija u poljoprivredi.
Na konferenciji su bila i dva strana gosta: g. Christiana Brawenz, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu republike Austrije, te glavni gost, g. Bernward Geiera, dugogodišnjeg predsjednika krovne svjetske udruge za organski pokret IFOAM.

Povod dolaska g. Geiera je nominacija Biovege za prestižno priznanje u svijetu ekološkog poslovanja One World Award, kojeg u suradnji dodjeljuju IFOAM i tvrtka Rapunzel, a koja nagrađuje iznimna dostignuća na području ekoposlovanja i ekopoljoprivrede diljem Svijeta.

Cilj događanja bio je dati pregled kretanja na domaćem tržištu ekoproizvoda, primjere izazova s kojima se svi njegovi dionici, od ekoproizvođača do distributera nose te istaknuti potencijale i viziju budućnosti ove posebne tržišne niše koja se u nas intenzivno razvija zadnjih dvadesetak godina. Putem izlaganja domaćih i stranih stručnjaka te panel diskusijom istaknuti su potencijali održivog poduzetništva i razvoja hrvatskog gospodarstva u segmentu ekološkog poslovanja.

Direktorica istraživanja agencije GFK, Tatjana Rajković, predstavila je vrlo interesantne podatke koji ističu da 15% Hrvatskih ispitanika povremeno kupuje eko proizvode te da je za 19% ispitanika važna zaštita okoliša. Ovime se Hrvati pridružuju svjetskim trendovima koji govore da je važnost zaštite okoliša među TOP 5 područja koja brinu građane svijeta, bez obzira na ekonomsku krizu. Relativno visoka svijest građana RH o potrebi zaštite okoliša iskazana je i kroz njihovo očekivanje većeg angažmana Vlade u rješavanju pitanja zaštite okoliša i uređenje regulative, a tek potom kompanija.

Gospodin Brawenz, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Austrijskom Veleposlanstvu istaknuo je da je u Austriji ukupno 16% poljoprivrednih gospodarstava ekološko (22.000 ) te da je čak 20% poljoprivredne površine ekološko, što znači da je svako peto imanje ekološko. Što se prometa tiče, 10% prometa supermarketa dolazi od organskih proizvoda, a najtraženiji su mlijeko, jaja i kruh.

Pet je čimbenika koji su doveli do austrijskog uspjeha ekološke poljoprivrede: posvećeni poljoprivrednici, potražnja potrošača za uzgojem kultura koje čuvaju okoliš, jednaka pravila i regulativa za sve proizvođače, raznolike marketinške strategije i akcijski plan. Godišnji promet iznosi oko 1 milijarde EUR, 23.000 poljoprivrednika zaposleno je u ekološkoj poljoprivredi, a već 90% austrijskih potrošača kupuje ekološke proizvode. Austrija u velikoj mjeri podržava ekološku proizvodnju putem financijskih potpora za programe edukacija u školama, radionice, istraživanja, marketing, odnose s javnošću te rad na kontroli kvalitete.

Gđa. Darija Musulin, voditeljica odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede istakla je da je Zakonodavstvo EU složeno i povlači puno administracije što predstavlja problem za male poljoprivrednike. Razmišlja se i o tome da se poslovni subjekti niskog rizika ne podvrgavaju kontrolama svake godine ili da one budu u smanjenom obimu dok bi subjekti visokog rizika bili češće kontrolirani. Isto tako uvodi se uskoro grupna certifikacija za imanja manja od 5 ha – što predstavlja prednost za male proizvođače. Što se tiče uvođenja novih proizvoda – pivo i jaka alkoholna pića bit će moguće uvesti pod uvjetom da je etilni alkohol koji se koristi isključivo poljoprivrednog porijekla.

O fascinantnom svijetu organske poljoprivrede govorio je dugogodišnji predsjednik IFOAM-a koji je trenutačno predsjednik žirija One World Award, Bernward Geier te istaknuo da diljem Svijeta postoje mnoge organske farme koje nisu certificirane, istaknuo je svjetski promet u ekološkom poslovanju koji iznosi više od 60 milijardi američkih dolara. Napominje da čak 56% Amerikanaca vjeruje da je ekološka hrana zdravija, u Danskoj su najtraženiji ekološko povrće i mlijeko, a tamo je udio ekopovršina 8%. Zanimljivo je istaknuti da se u Njemačkoj dnevno konzumira više od 30% kruha organske kvalitete, a organska dječja hrana zauzima čak 90% udjela na tržištu Njemačke.

Gospodin Geier se osvrnuo na važnost izbjegavanja GMO-a te ističe da termin genetski modificirani zapravo nije ispravan – radi se o genetskoj manipulaciji. Naime industrija želi kontrolirati zbog ogromnog profita tržište, a tu su važni voda i sjeme. Problem je što se tako uništava ono što priroda stvara i važno je ljudima približiti ekološku hranu jer je budućnost u 'healthy businessu'.