Ukazala je, prije svega, na razlike u funkcioniranju muškog i ženskog mozga te otkrila nekoliko ideja kako sačuvati zdravlje. Ljudski mozak podijeljen je na dvije međusobno povezane polutke, a povezane su tzv. corpus callosumom koji je kod žena, tvrdi Carter, nešto veći što znači da je 'emocionalna' desna strana mozga kod žena bolje povezana s 'analitičkom' lijevom stranom.

Kad obavljaju kompleksne zadatke žene koriste obje strane mozga, dok muškarci koriste onu stranu koja je bolje prilagođena obavljanju zadatka, ističe Carter.

UGLJIKOHIDRATI

Mozak odrasle osobe ima oko 100 milijardi neurona, elektriziranih stanica koja šalju signale jedna prema drugoj. Tijekom cijeloga života stvaraju se nove veze među neuronima, a nove stanice staraju se dok samo živi, međutim, ukupni broj moždanih stanica s godinama opada.
Za dobro funkcioniranje mozga važni su ugljikohidrati – glukoza je jedina hrana za mozak i on je najgladniji organ našeg organizma jer iako teži samo dva posto ukupne tjelesne mase, traži čak 20 posto ukupnih tjelesnih zaliha glukoze, a dobiva ih od ugljikohidrata koje konzumiramo.

ZAŠTO SU HORORI STRAŠNI

Neke moždane stanice aktiviraju se kad se pomičemo ili čak kad vidimo druge kad se miču. Podsvjesno, dakle, imitiramo akcije drugih ljudi i dijelimo, u određenoj mjeri, njihovo iskustvo.

Ti zrcalni neuroni omogućavaju nam da razumijemo kako se druga osoba osjeća. Kad vidimo da netko nešto radi u našem mozgu i mi to radimo, također kad vidimo da neka osoba izražava neki osjećaj područje mozga povezano s tim osjećajem se aktivira. Zrcaljenje osjećaja temelj je empatije, a oni nam omogućavaju i da shvatimo zbog čega se straše gledatelji SF filmova – kad vidimo da netko drugi izgleda uplašeno, i sami se bojimo.

NIKADA NEĆETE SVE ZABORAVITI

Naše pamćenje distribuirano je cijelim mozgom, pa ako se i jedan dio memorije izgubi, mnogi će ostati netaknuti.
Takav distribuirani 'sustav pohrane' čini dugoročno pamćenje manje-više neuništivim. Kad bi sve bilo na jednom mjestu ozljeda tog mjesta, bilo zbog bolesti ili udarca, potpuno bi mogla uništiti naše pamćenje.

Trauma mozga i njegovo propadanje mogu prebrisati dio pamćenja, ali rijetko kada ga potpuno unište. Tako na primjer iako zaboravimo nečije ime, rijetko zaboravimo svaku uspomenu na njegovo lice.

ŠTO IZAZIVA ŽELJU ZA SLATKIM?

Kao svojevrsnu 'nagradu' za izvršavanje funkcija koje su ključne za preživljavanje vrste kao što su hranjenje ili reprodukcija, mozak otpušta 'opijate' koji stvaraju osjećaj užitka.

Hrana bogata ugljikohidratima povećava te signale ugode, pa što više šećera imate, više ga želite. To može nadjačati mehanizme samokontrole i dovesti do ovisnosti.

JE LI MI SE OVO VEĆ DOGODILO?

Deja vu karakterizira iznenadan intenzivan osjećaj poznatoga i osjećaj da ste već ranije doživjeli istu situaciju.
Jedno moguće objašnjenje je da je postojeća situacija okidač za prisjećanje na slične događaje koji su se ranije dogodili pa ih doživljavamo kao poznate događaje, iako se jasno ne sjećamo događaja koji su prethodili.

NAUČITE JEZIK I OSTANITE MLADI

Tečno govorenje dva jezika od rane mladosti značajno povećava kognitivne sposobnosti i može štititi od demencije i drugih bolesti starosti, tvrdi Carter.
Znanje drugog jezika, smatra se, utječe na stvaranje više veza među neuronima.