Prema rezultatima posljednjeg istraživanja ESPAD-a, jednog od najvećih istraživanja o navikama pušenja, pijenja alkohola i zlouporabi aktivnih droga među mladima između 15. i 16. godine u Europi, provedenog prije pet godina, Hrvatska je bila osma od 35 zemalja po učestalosti opijanja.

Rezultati ovog novog istraživanja bit će predstavljeni u ožujku ove godine, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da je primjetan porast brzog opijanja (tzv. binge drinking), odnosno 'piti dok se ne napiješ'.

Prema tim podacima, najmanje jednom napilo se 60 posto dječaka i 50 posto djevojčica prvih razreda srednje škole. Brzo opijanje, eksanje ili binge drinking znači da odjednom popijete pet ili više pića. Istraživanja su pokazala da više od 35 posto odraslih koji pate od problema s alkoholom navike u konzumaciji alkohola poput npr. eksanja razviju do svoje 19. godine.

Koliko su podaci alarmantni, potvrđuju i u Klinici za dječje bolesti Zagreb, gdje se na Odjelu kliničke toksikologije godišnje hospitalizira oko stotinjak maloljetnih pacijenata u stanju teškog otrovanja alkoholom.

Prema riječima dr. Arnesa Rešića, pedijatra s Klinika za dječje bolesti Zagreb, nažalost, broj mladih koji zatraže pomoć je unazad nekoliko godina sve veći.

'Prije tri godine, broj hospitaliziranih pacijenata iznosio je 106, 2006. bilo ih je 111, dok je 2007. ta brojka iznosila 140. Kad je riječ o spolovima, još uvijek se češće opijaju dječaci (oko 65 posto), premda se posljednjih godina ta razlika smanjuje. Alkohol je kao uzrok trovanja u dječjoj dobi na vrlo visokom drugom mjestu (23 posto), odmah iza otrovanja lijekovima (50 posto)', objašnjava dr. Rešić. Dodao je i da je najveći broj tinejdžera hospitaliziranih zbog akutne intoksikacije alkoholom u dobi od 15 do 18 godina, međutim unazad zadnjih pet godina mladi koji se opijaju sve su mlađi, pa se granica pomaknula ispod 14 godina.

Dr. Rešić objašnjava da su tinejdžeri najčešće zaprimljeni u stanju alkoholne kome u dane vikenda i nakon određenih događanja (kraj školske godine, blagdani, proslave na trgovima, utakmice ili koncerti), a da je najpopularnije piće votka s različitim okusima.

Dodao je da je veliki problem i dostupnost alkohola tinejdžerima jer nema kontrole kupnje.

'Iz prakse je vrlo jasno da kontrola kupnje alkohola za maloljetne osobe gotovo da i ne postoji, stoga je nužno početi strože provoditi Zakona o zabrani prodaje alkohola maloljetnim osobama', zaključuje dr. Rešić.

POSLJEDICE

Alkohol utječe na mozak i slabi koordinaciju, reflekse, prosuđivanje i pamćenje, a loše raspoloženje još više 'spušta'. Budući da se apsorbira direktno u krvotok, može povećati rizik od raznih bolesti, uključujući i rak. Poznato je da u kombinaciji s cigaretama znatno povećava pojavu raka debelog crijeva kod mladih.

Alkohol preko krvi dolazi u sva tjelesna tkiva, a najviše u jetru, bubrege, mozak i mišiće. Velike količine alkohola oštećuju jetru, iritiraju želučane stjenke i tako uzrokuju čireve i gastritis. Nakon dulje konzumacije većih količina, dolazi do bolesti srca i oštećenja mozga.

Alkohol utječe na samokontrolu. Pod utjecajem alkohola možete prijeći granice koje inače nikad ne prelazite i zažaliti zbog svojih postupaka. Imate više šansi za rizično ponašanje poput vožnje u autu sa sumnjivim osobama ili seksa bez zaštite.

Alkohol može ubiti. Ne samo da velike količine alkohola popijene u kratkom roku mogu dovesti do trovanja, kome i smrti (ako prvi put pijete alkohol, zato nikad ne smijete popiti puno!), već je alkohol kriv za mnoge prometne nesreće i nasilje.

Miješanje alkohola s lijekovima može biti opasno. Npr. alkohol u kombinaciji s paracetamolom (acetominofenom), lijekom protiv bolova ili povišene tjelesne temperature, može dovesti do oštećenja jetre. U kombinaciji s drugim lijekovima ili drogama, alkohol može uzrokovati mučninu, povraćanje, srčane probleme, teškoće s disanjem ili čak komu i smrt.

Najmanje jedan od sljedećih znakova može ukazati na to da imate problem s alkoholom:

- redovito se opijate,
- lažete o količini alkohola koji ste popili,
- vjerujete da je alkohol nužan kako biste se zabavili,
- često imate mamurluke,
- osjećate se 'pregaženo', depresivno ili čak razmišljate o samoubojstvu,
- zaboravljate što ste rekli ili napravili pod utjecajem alkohola.

Što o ovom problemu misle čitatelji Teena?

'Smatram da zabava uvijek može proći bez alkohola. I može biti super. Neki mladi piju jer se tako oslobađaju treme i mogu se opustiti, neki su pak hedonisti, a većina, jer im je to kul. Alkohol im pomaže da zaborave na trenutne brige. Kada sam s društvom, volim popiti i zabaviti se, ali uvijek u umjerenim količinama (umjerenost je najvažnija u životu). Ne treba se toliko napiti da nam kasnije bude loše i da se nekoliko dana ne možemo oporaviti (treba misliti na jetru i mozak koji pritom stradaju). Imam puno prijatelja koji svake subote piju enormne količine alkohola. Mislim da na taj način škode sebi, svome zdravlju. Ponekad se to pretvori u ozbiljan problem, naime postaju alkoholičari. Međutim, iako smo mladi, to ne znači da ne shvaćamo da pretjeranost u konzumiranju alkohola i opijata može ugroziti naš život. Neki to shvate prekasno.' (Anna, 18)

'Kao mlada osoba imam prilike vidjeti svoje prijatelje i vršnjake kako smisao izlazaka vide samo u alkoholu. Mnogo puta bila sam s takvim osobama i promatrala situaciju. Moj zaključak je da se i bez alkohola može itekako dobro provesti. Smatram da alkohol nije sredstvo zabave, već sredstvo koje je uništilo mnoge mlade, a i stare živote. Svakog vikenda imam priliku vidjeti svoje prijatelje u alkoholiziranom stanju i mnogo puta sam se zapitala shvaćaju li oni koliko im to škodi. Iako ne žele priznati, mnogi od njih već su sada alkoholičari, a mnogi bi to mogli postati u budućnosti. Smatram da alkohol nije dobar - naravno, tu ne mislim na male količine alkohola, već alkohol u velikim količinama i često pijenje. Stvarno mi je žalosno vidjeti mladu osobu pijanu, a pogotovo mi je žalosno kada čujem planove odlaska van samo da bi se napili.' (Linda, 17)