Trajnice su omiljena vrsta među svima koji se bave vrtlarstvom, a osim što žive i cvjetaju godinama, uglavnom nisu zahtjevne, pa će uspijevati čak i ako na njih s vremena na vrijeme zaboravite
Takav su primjer dnevni ljiljani, rudbekije, zvjezdani... No, kao i sve druge biljke, trajnice će cvjetati duže i ljepše ako im se pravovremeno malo posvetite, što znači da im krajem jeseni, kada su cvjetovi i listovi već suhi, treba odrezati sve nadzemne dijelove.
Vrtlari vole trajnice jer s njima uglavnom nema mnogo posla. Osim što u proljeće prije cvatnje treba odrezati suhe stabljike, a u sezoni izvaditi pokoji korov, ostale njege zapravo i nema, piše Kornelija Benyovsky-Šoštarić u svojoj knjizi 'Zeleni kvadrat, zdravlje iz organskog vrta'. Najviše posla bit će kad se trajnice prvi put siju ili sade.
U rano proljeće suhe nadzemne dijelove trajnica treba odrezati sve do tla pazeći da se pritom ne oštete mladi zeleni listovi ili pupovi. Orezivati se može i tijekom sezone rasta kako bi se potaknula nova cvatnja. Bujnija cvatnja može se postići i redovitim otkidanjem cvjetnih glavica tijekom cvatnje, a što se više otkidaju osušeni cvjetovi, bilje će stvarati više novih.
Ako nemate vremena previše se baviti svojim trajnicama, svejedno ih ponekad provjerite i pogledajte ima li oko njih korova koji im oduzimaju dio hranjiva i vode. Početkom sezone ukopajte oko korijena malo svježeg komposta, a svakih šest do sedam godina trajnicu izvadite i pomladite.
Autorica u knjizi kaže da lijepe i uspješne vrtove imaju sam ljudi koji rado čitaju i puno eksperimentiraju. 'Ne vjerujem u priče o pojedincima s čarobnim zelenim prstima ili onima kojima ništa ne uspijeva. Ako vas nešto stvarno zanima, sigurno ćete uspjeti', objasnila je Kornelija koja je svoju ljubav prema vrtlarstvu i prirodi nakon niza televizijskih priloga i emisija konačno pretočila i u knjigu.
Svoju filozofiju vrtlarstva opisuje riječima 'prirodno', 'opušteno' i 's užitkom' jer, ako nema užitka, bolje je i ne ulaziti u vrt. U knjizi daje savjete o vrtlarstvu za zaposlene ljude, baš poput i same autorice, koji za vrt imaju vremena tek vikendom.
Najjednostavnije trajnice:
Neven (Calendula sp.) je jednogodišnji cvijet, a budući da je njegovo sjeme otporno, može se sijati u jesen jer će tada cvjetati mnogo ranije. Želite li postići još jednu cvatnju, osušene ljetne cvjetove porežite do listova u podnožju biljke.
Dnevni ljiljan (Hemerocalis sp.) je visoka trajnica koja je lijepa i prije cvatnje jer stvara gusti sklop listova. Cvjeta ljeti, najbolje na suncu prema kojem će se, poput suncokreta, okretati njezini cvjetovi.
Uresnica (Cosmos sp.) cvjeta u kasnu jesen, visoka je i bujna, pa joj treba osigurati razmak od barem 45 cm. Budući da je nestabilna, sadi se u blizini ograda ili zidova, a sije se u proljeće.
Dragoljub (Tropaealum sp.) je iznimno otporna, izdržljiva biljka koju ne treba zalijevati. Cvate dugo tijekom ljeta i rane jeseni. Sije se na razmak od 30 cm ili više jer se može dosta raširiti.
Hortenzija (Hydrangea macrophylla) listopadni je grm koji cvate ljeti, a orezuje se u rano proljeće prije početka listanja ili u jesen tako da se uklone suhe cvjetne glavice, čime se cijela biljka skrati na 2/3 visine.
Rudbekija (Rudbeckia sp.) cvjeta u kasno ljeto i jesen. Dobro podnosi i sunce i blagu sjenu i ne treba je zalijevati. Razmnožava se dijeljenjem grumena s korijenjem u doba mirovanja.
Jorgovan (syringa sp.) je mirisni grm koji cvate u proljeće. Raste gotovo u svim uvjetima, a ne treba ga orezivati nakon cvatnje.
Zvjezdani (Astre sp.) je vrlo otporan, a cvjeta tijekom jeseni, nakon čega se režu do podnožja biljke.
Vrtni suncokret (Helianthus sp.) je barem trostruko niži od svog poljskog rođaka. Njegovi cvjetovi pojavljuju se ljeti u skupinama i veoma su teški, a biljki tijekom cvatnje treba potporanj.
Lavanda (Lavandula sp.) je niski zimzeleni grm bogate proljetne cvatnje intenzivnog mirisa. Nakon cvatnje, cvjetne stapke treba porezati pazeći da pritom ne režete staro drvo.
