Prema najnovijim istraživanjima navedenim u znanstvenom časopisu Meat science, često spominjana dijetetska mjera ograničavanja unosa crvenog mesa smatra se nepotrebno restriktivnom te, dapače, može imati nepoželjne zdravstvene posljedice, a s time se slažu i hrvatske nutricionistice iz Definicije hrane, Karmen Matković Melki, Tena Niseteo i Sanja Ćosić. One su za PIK Vrbovec potvrdile sve prednosti redovne prehrane crvenim mesom.

Crveno meso nutritivno je gledano visokokvalitetan izvor proteina, a kako bi se zadovoljile dnevne potrebe, treba biti sastavni dio uravnotežene prehrane. Ipak, dijetetski savjet za ograničavanjem crvenog mesa i dalje je standard u mnogim razvijenim zemljama, iako je prema istraživanjima ukupan unos crvenog mesa u okvirima preporuka. S druge strane, zaista je zanimljivo istaknuti da se konzumacija visokokalorične prerađene hrane prvenstveno ugljikohidratnog sastava dramatično povećala u odnosu na nutritivno bogate namirnice (među kojima su povrće, voće, mliječni proizvodi, crveno meso i riba), što je povezano s rastućim trendom pojave pretilosti i povezanih kroničnih bolesti u posljednjim desetljećima. Upravo zato, slažu se stručnjaci, vrijeme je za promjenu starih okvira i smjernica kako bi se naglasila vrijednost neobrađenog crvenog mesa kao sastavnog dijela zdrave i uravnotežene prehrane.

Tome u prilog govore i velike populacijske studije provedene u EU-u i SAD-u, koje su potvrdile da ne postoji povezanost između unosa neprerađenog crvenog mesa i kardiovaskularnog rizika ili raka. Dodatno interesantna je i činjenica da je navedenim istraživanjima također pokazano da osobe koje jedu više crvenog mesa jedu i više povrća u usporedbi s osobama koje jedu manje crvenog mesa te da također imaju niži indeks tjelesne mase, što se može povezati s činjenicom da viši unos proteina u prehrani ima utjecaj na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine.

Paleo prehrana (dijeta bogata crvenim mesom, korjenastim i tamnozelenim lisnatim povrćem, sjemenkama i bobičastim voćem) pokazala je smanjeni kardiovaskularni rizik kod osoba koje pate od dijabetesa. Štoviše, u znanstvenom istraživanju provedenom u Švedskoj 2010. ista prehrana pokazala se čak boljom opcijom u odnosu na mediteranski model prehrane kod osoba koje boluju od bolesti srca nastalih uslijed suženja krvnih žila i slabije opskrbe srčanog mišića.

Iako je sastav mesa ovisan o njegovoj vrsti (svinjetina, janjetina, teletina, govedina...), krto crveno meso predstavlja odličan izvor visokokvalitetnih proteina i bjelančevina, vitamina B skupine – B1, B2, B3, B5, B6 i B12, fosfora, cinka, selena i željeza te osigurava više od 25 posto dnevnih potreba za ovim nutrijentima koje naš organizam ne može sam proizvesti, a potrebni su nam za održavanje dobrog zdravlja tijekom cijelog života i dugovječnost te ih se mora unositi hranom.

'Iako su postojeće svjetske smjernice godinama govorile o ograničavanju unosa crvenog mesa, s ciljem smanjenja unosa zasićenih masti, najnovija istraživanja jasno pokazuju kako se tim mjerama unos transmasti i zasićenih masti nije uspio smanjiti te danas ne postoje čvrsti dokazi za to da je ova restriktivna mjera zapravo imala neki značajan učinak', napominju u Definiciji hrane.