Prof. dr. sc. Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i predstojnica Klinke za kožne i spolne bolesti KBC-a 'Sestre milosrdnice' u razgovoru za Cybermed.hr govori o novostima u liječenju kožnih bolesti, raku kože, najčešćim greškama koje žene rade kod njege kože...

U posljednjih nekoliko godina učestalost raka kože u svijetu je u porastu i ima razmjere epidemije. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

U posljednja četiri desetljeća, kontinuiran porast incidencije melanoma na godišnjoj razini bilježi se gotovo u čitavom svijetu. U Hrvatskoj se od 1968. do 1995. godine učestalost melanoma povećala za 309 posto, a mortalitet za 310 posto. Prema zadnjim dostupnim podatcima Registra za rak RH, u Hrvatskoj je u 2011. g. zabilježeno 527 novooboljelih od melanoma (272 muškarca i 255 žena), a stopa incidencije iste godine bila je ukupno 12,3/100.000, odnosno 13,2/100.000 za muškarce i 11,5/100.000 za žene.

Melanom je, prema učestalosti pojavljivanja, među malignim tumorima na 11. mjestu te predstavlja oko 3 posto svih malignoma kod žena i 2 posto svih malignoma kod muškaraca u Hrvatskoj. Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je 50-60 godina. Posljednjih desetljeća, melanom se sve češće dijagnosticira u mlađih osoba u dobi od 25 do 40 godina, a rijetko u djetinjstvu. S druge strane, produljeno preživljenje bolesnika s melanomom u zapadnoeuropskim zemljama posljednjih godina pripisuje se ranom prepoznavanju melanoma. U Hrvatskoj je, u odnosu na te zemlje, mortalitet viši iako je incidencija jednaka ili niža nego u pojedinim zapadno-europskim zemljama. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da se u Hrvatskoj još uvijek melanom često dijagnosticira u uznapredovalom stadiju.

Kako se zaštititi od raka kože?

Iako postoji određena genetska predispozicija za razvoj melanoma, na koju ne možemo utjecati, na sve ostale rizične čimbenike možemo. Tu naglašavam fotoprotektivno ponašanje: izbjegavanje izlaganja suncu u razdoblju od 10 do 16 sati, osobito akutnom intermitentnom (koje je naročito izraženo za vrijeme godišnjih odmora), zatim korištenje fotoprotektvnih sredstava u koja spadaju naočale, fotoprotektivna odjeća, pravilno i u dovoljnoj količini nanošenje fotozaštitnog sredstva. Ove mjere je osobito važno provoditi u dječjoj dobi jer je poznata činjenica da samo jedno izlaganje suncu s razvojem opekline (crvenilo kože, ljuštenje i mjehuri) povećava rizika razvoja melanoma za oko 300 puta.

Što preporučate za svakodnevnu njegu kože?

Kao što sam već rekla, koža je naš najveći organ i potrebno ju je njegovati. Svaka osoba će, prema svome tipu kože, odabrati kremu koja joj najviše odgovara. Osnovno je svako jutro i navečer ukloniti nečistoće s lica. Osobito je važno ukloniti ostatke šminke na kraju dana te nanijeti kremu prema tipu kože i prema godinama. Uvriježeno je da žene poklanjaju veću pažnju koži nego muškarci. Međutim, preporučljiva je svakodnevna njega i kože kod muškaraca.
Na što bi trebalo paziti pri odabiru krema za njegu kože oko očiju?

Područje oko očiju je iznimno osjetljivo jer je na tom mjestu koža tanka i u blizini se nalazi sluznica očiju. Danas postoje posebno dizajnirane kreme baš za tu regiju i preporučljivo ih je koristiti.
Kada bi trebalo početi koristiti kreme protiv bora?

Ne nosimo se svi podjednako s pojavom bora. Nekima smeta i najmanja bora, a nekima su bore odraz određenog iskustva i mudrosti i uopće nisu opterećeni s pojavom istih. No, bez obzira na individualni stav o starenju, smatram da ih nije potrebno koristiti prije 30. godine.

Koja je najčešća greška koju rade žene pri njezi svoje kože?

Najčešća greška je neprovođenje adekvatne njege kože. Još uvijek možemo čuti kako žene ne uklanjaju šminku prije odlaska na spavanje, te kako zanemaruju hidrataciju kože.

Kako usporiti starenje kože?

Starenje kože se može u usporiti na različite načine. Prvo, važno je štititi se od UV zračenja jer je odavna poznata činjenica da UVA zrake izazivaju ubrzano starenje kože. Danas je dostupna čitava paleta antiaging tretmana koji se prvenstveno temelje na poticanju stvaranja 'novog' kolagena. Najčešće korišteni tretmani su kemijski pilinzi, laserski tretmani, CIT (collagen induction therapy). Osim tretmana koji potiču sintezu kolagena, osobito su popularni tretmani punjenja bora, najčešće hijaluronskom kiselinom, popularno zvani fileri. Tu je još i botoks.