Prije no što je vidio uvodnu špicu 1001 noći, prosječnom hrvatskom gledatelju prve asocijacije na noć u Istanbulu sigurno nisu bile osvijetljene avenije i visoke poslovne zgrade te raskošne palače uz obalu Bospora.

Predrasude su poljuljane i snimkama domova bogate turske gospode ili skupih restorana u otmjenim jacht klubovima. Omiljena sapunica kao da je podsjetila hrvatske turiste da je Istanbul jedan od najvećih, najljepših i najživljih gradova na svijetu koji je gotovo dvije tisuće godina bio prijestolnica najbogatijih carstava svijeta.

Prije nego što su u njega zasjeli turski sultani, Istanbul je, pod imenom Carigrad ili Konstantinopol, bio sjedište Bizantskog Carstva i bogatstva kojim se u to vrijeme nije mogao pohvaliti nijedan grad na svijetu.

Što vidjeti

Srednjovjekovni fanatici koji su u križarskom pohodu iz europskih zemalja došli pod zidine Carigrada nisu se mogli načuditi kada su ugledali neprobojne zidine koje su skrivale impozantne bazilike, hipodrome, avenije, vrtove i parkove po kojima su se šetale divlje životinje.

Najznačajniji spomenik antičkog i srednjovjekovnog razdoblja najpoznatija je bizantska crkva na svijetu, Aja Sofija, kojoj su turski osvajači kasnije dodali minarete i pretvorili je u džamiju. Sada je muzej s tragovima oba razdoblja, od islamskih vjerskih obilježja do ranokršćanskih freski. U sklopu građevine iz 6. stoljeća nalazi se i galerija antičkih mozaika. Unatoč pokušajima turskih vladara da sagrade impozantniju džamiju, Aja Sofija je ostala najveća u Istanbulu.

Na antičko razdoblje podsjećaju i rezervoari poznati kao Utonula palača ili Cisterna Basilika, koji su čuvali zalihe vode za nekadašnju palaču bizantskih careva. Oslikani svod drži se na 336 mramornih stupova postavljenih u vrijeme cara Justinijana

Središnje mjesto nekadašnjeg Konstantinopola bio je Hipodrom uz koji se nalazila Velika palača. To područje danas prekriva Trg sultana Ahmeta pod kojim se stalno iskapaju novi dijelovi nekadašnjeg trkališta.

U blizini bivše gradske špice, Hipodroma, novi su gospodari početkom 17. stoljeća sagradili veličanstvenu Plavu džamiju (Sultanahmet Camii) kao odgovor na Aju Sofiju. To je mjesto postalo središte vjerskog života i najznačajnija bogomolja islama nakon džamije u Meki. Na njoj su radili najbolji graditelji i kaligrafi, a poznata je i po zbirci tepiha.

Monumentalan primjer otomanske arhitekture, koja se uvelike ugledala na bizantsku, je Sulejmanova džamija s pedesetometarskom kupolom i otmjenim minaretima. Uz džamiju se nalaze mauzoleji dvojice sultana i arhitekta Sinana, kupalište ili hamam, fontane, javna kuhinja i tradicionalne otomanske čajdžinice.

No bogatstvo i raskoš turskog carstva najbolje se osjete u palači Topkapi, gdje je u 16. stoljeću bio carski harem te cijela državna i vojna uprava. Uz raskoš carskih odaja i prekrasnih vrtova, u palači se može razgledati jedinstvena zbirka nakita i drugih predmeta od zlata i dragog kamenja, dvorana za oružje, svečana svilena odjeća za ceremonije, kineska keramika i zbirka rukopisa.

Sultani su živjeli u Topkapiju do sredine 19. stoljeća, kada su se preselili u novu modernu palaču na europskoj obali grada. Nakon proglašenja republike palaču je koristio predsjednik Ataturk kao svoju rezidenciju. S vanjske ju je strane najljepše razgledati dok se vozite brodom po Bosporu, što nikako ne smijete propustiti pri posjetu Istanbulu. Uživat ćete u predivnom pogledu s morske strane na mostove i palače te elitne dijelove grada s luksuznim vilama koje možda i prepoznate iz Šeherezade

Zabava i šoping

Moderni Istanbul najbolje ćete upoznati prošećete li do trga Taksim tri kilometra dugom pješačkom zonom Istiklal, kozmopolitskom avenijom zbog koje je taj grad i nazvan Parizom Orijenta. To je jedna od najživljih ulica svijeta kojom dnevno prođe i tri milijuna ljudi, a prepuna je prestižnih butika, restorana, trgovina, galerija, kafića i klubova kojima Istanbul konkurira Londonu i New Yorku

Noćni klubovi i džez barovi nisu karakteristični samo za tu četvrt. Cijeli centar Istanbula, što je zaista širok geografski pojam, ima buran noćni život - održavaju se partiji, koncerti, ali i nastupi s tradicionalnom glazbom uz trbušni ples. Kvart Bejoglu stoljećima je bio poznat kao mjesto noćne zabave, a danas je i središte umjetničkih zbivanja. Inače, upravo zbog poticanja suvremene umjetnosti Istanbul je ove godine jedan od tri europska grada kulture.

Ljubitelji restorana u Istanbulu mogu uživati u svim svjetskim kuhinjama, ali ako ste došli prvi put ili ostajete kratko, posvetite se proučavanju turske kuhinje koja je izvrsna i pristupačnijih cijena nego hrana u Hrvatskoj. Iznimka su, naravno, luksuzni restorani. Što se pića tiče, Turci su poznati po odličnom pivu Efes, ali i vinima čija je cijena često viša nego u nas.

Razlike u cijenama najbolje se osjete u šopingu, a tradicionalna orijentalna kupnja najbolje se može doživjeti na Velikom bazaru, natkrivenoj srednjovjekovnoj tržnici s više od pet tisuća prodavaonica uglavnom zlata, kože, odjeće, tepiha i suvenira. U šezdesetak bazarskih ulica su i džamije, hamami, fontane, restorani i tradicionalni kafići. Ljubitelji začina, sušenog voća, suvenira i ratluka ne smiju propustiti Egipatsku tržnicu, nekada poznatu po egzotičnim orijentalnim začinima i uljima.

I na kraju zapamtite da je riječ o gradu s više od 10 milijuna stanovnika pa je dobro izbjegavati prometne gužve ujutro i predvečer. U vrijeme gužvi nije pametno koristiti taksi pa se po gradu najlakše kretati podzemnom i nadzemnom željeznicom, tramvajem ili autobusima. U sustavu javnog gradskog prijevoza su i trajekti između europske i azijske obale koji plove svakih nekoliko minuta.