Trudnoća utječe na značajne promjene u strukturi i veličini pojedinih dijelova ženina mozga, a te promjene mogu trajati i pune dvije godine nakon porođaja. To je zaključak novog istraživanja nizozemskih znanstvenika. Kod majki s najizraženijim promjenama tijekom testiranja je evidentirana viša razina emocionalne povezanosti s bebama nego kod žena u čijem su mozgu promjene bile manje.

'Studija nam prvi put pruža uvid u to na koji način trudnoća utječe na strukturu sive materije u ljudskome mozgu', riječi su to voditeljice studije i profesorice na nizozemskom sveučilištu Leiden, Elseline Hoekzema. Ipak, još uvijek nije u potpunosti jasno zbog čega kod trudnica dolazi do ovakvih promjena u strukturi dijelova mozga, no moguće je da one pomažu ženama u pripremi za zadaće majčinstva.

Za potrebe studije znanstvenici su prije i poslije porođaja skenirali mozak 25 žena koje su rodile prvi put kako bi otkrili strukturalne promjene što ih u sivoj tvari njihova mozga uzrokuje trudnoća. U testiranju je sudjelovalo i 19 muškaraca koji su postali očevi prvi put, 17 muškaraca bez djece i 20 žena koje nisu rodile.

U odnosu na ostale sudionike istraživanja, kod žena koje su prvi put postale majke zamijećen je značajan gubitak sive tvari u dijelovima mozga povezanim s 'teorijom uma', odnosno sposobnošću pripisivanja mentalnih stanja sebi i drugima, što podrazumijeva namjeru, želju i vjerovanje. Kada su tim ženama pokazali fotografije njihovih beba, primijetili su snažniju aktivnost u dijelovima mozga koje je izmijenilo 'drugo stanje', nego dok su gledale fotografije drugih beba. Gotovo sve izmjene sive tvari i dalje su se mogle vidjeti i dvije godine poslije ženina porođaja, uz izuzetakdjelomične obnove sive tvari u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom zapamćenje.  

Neuroznanstvenica Rebecca Saxa s jednog američkog instituta za tehnologiju, koja nije sudjelovala u studiji, kaže kako je njena ograničenost u tome što je provedena na malom broju ispitanica, ali i u tome što nije donijela informaciju kada i zašto se promjene događaju kod žena koje prvi put postaju majke. Stoga je nejasno i uzrokuju li promjene u dijelovima mozga devetomjesečna trudnoća, višesatni porođaj ili prvi dani i tjedni povezivanja majke i novorođenčeta.

Zaključci autora studije upućuju na to da se navedene promjene događaju kako bi pripremile majke na zadaće što ih donosi majčinstvo te mogu puno reći o kvaliteti odnosa između majki inovorođenčadi nakon porođaja.