U sjedenju prosječno provodimo oko devet sati dnevno, a u to nije uračunato preporučenih sedam do osam sati sna kojega provodimo ležeći. Problem sjedilačkog načina života daleko je veći od štetnog utjecaja na kralježnicu i držanje, a prema novijim istraživanjima, odnosi i živote.

Ukupno 69.276 smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji moglo se izbjeći 2016. godine, navodi se u studiji, da je produljeno sjedilačko ponašanje, koje se definira kao više od šest sati dnevno provedenih sjedeći, bilo u potpunosti eliminirano. Osim toga, i financijski teret kojega je podnijela britanska Nacionalna zdravstvena služba bio bi daleko manji.

'Naša su tijela dizajnirana za kretanje, što je vidljivo iz načina na koji su strukturirana. Sačinjeni smo od 360 zglobova i preko 700 mišića koji pokreću naš kostur', objašnjava za britansko izdanje Huffington Posta Mohamed Taha, klinički ravnatelj Klnike Form, i dodaje kako naši krvožilni i živčani sustavi ovise o kretanju.

Učinke sjedilačkog načina života na ljudsko tijelo, odnosno na naše organe i pojedine sustave u tijelu, objasnili su stručnjaci iz raznih područja medicine.

Leđa i ramena

Učinke dugotrajnog sjedenja mnogi često osjećaju u leđima i ramenima. 'Prosječna osoba ne može pravilno držanje zadržati duže od tri minute', objašnjava Taha i dodaje kako brzo zauzimamo nagnuti ili opušteni položaj.

S vremenom se zbog toga troše diskovi i zglobovi, preopterećuju ligamenti kralježnice i prekomjerno naprežu leđni mišići koji se istežu uslijed opuštenog držanja. Ako pritom sjedite pred računalom, prirodno je vrat gurati naprijed dok se koncentriramo, što može izazvati naprezanja u vratu i ramenima.

Noge i kukovi

Dugotrajno sjedenje može dovesti do atrofije mišića u nogama i glutealnim područjima, a također skraćuje mišiće pregibače kuka, što dovodi do problema sa zglobovima kuka.

Problem produljenog sjedenja je i slaba cirkulacija, što može uzrokovati otjecanje gležnjeva, proširenje površinskih vena pa čak i duboku vensku trombozu.

Žene plaćaju skupu cijenu za neaktivan životni stil

Srce i kardiovaskularni sustav

Da su ljudi stvoreni za stajanje, a ne sjedenje, pokazuju naše srce i kardiovaskularni sustav koji na ovaj način učinkovitije funkcioniraju.

U studiji iz 2010. godine uspoređivan je rizik od kardiovaskularnih bolesti kod odraslih koji dnevno pred televizorom provedu manje od dva sata i odraslih koji televiziju gledaju više od četiri sata dnevno. Kod skupine koja je više vremena provodila sjedeći pred televizorom uočen je porast kardiovaskularnih bolesti za oko 125 posto, kao i 46 posto veći rizik za smrt zbog drugih uzroka.

Pored toga, istraživanje Sveučilišta Chester iz 2013. godine je pokazalo da sjedenjem sagorijevamo 21 posto manje kalorija nego stajanjem, što je razlog više za odabir stajaćeg radnog stola.

Dugotrajno sjedenje odgovorno je i za deaktivaciju enzima nazvanog lipoproteinska lipaza koji je odgovoran za razgradnju masti u krvnim žilama, što može dovesti do začepljenja krvnih žila u srcu.

Pluća

Cjelodnevnim sjedenjem smanjujemo i količinu kisika koja ulazi u naše tijelo. U sjedećem položaju pluća su sabijena i imaju manje prostora za širenje prilikom disanja, čime je ograničena količina kisika kojim se ispunjavaju pluća.

Mozak

Sjedenje može ograničiti i dotok svježe krvi i kisika do mozga, što znači da može smanjiti razinu endorfina, hormona zaduženog za dobar osjećaj, ali i usporiti rad mozga. Dakle, osim na fizičko, sjedenje može loše djelovati i na mentalno zdravlje.

Prema kraju dana teže se usredotočiti na određene zadatke, a to usporavanje mozga zbog sjedenja djelomično je posljedica i ograničene količine kisika kojega naša pluća mogu apsorbirati.

Gušterača

Poznato je da je dijabetes vezan uz dulje periode sjedenja. Istraživanje iz 2011. godine je pokazalo pad odziva na inzulin unutar samo jednog dana produljenog sjedenja.

Mišići koji nisu aktivni ne reagiraju lako na inzulin, hormon kojega proizvodi gušterača, a koji pomaže u razgradnji glukoze zbog potreba za energijom. Zbog toga gušterača mora proizvoditi sve više inzulina kako bi razgradila glukozu, što često dovodi do dijabetesa.

Probavni sustav

Sjedenje može uzrokovati i sabijanje abdomena, što usporava probavu i može dovesti do problema kao što su napuhnutost, žgaravica i zatvor. Ljudi u bolnicama često pate od problema s crijevima, a razlog je upravo što naša crijeva funkcioniraju manje učinkovito ako sjedimo ili ležimo, nego ako sjedimo.

Prevencija

Obzirom na vrlo ozbiljan negativan utjecaj sjedenja na naše zdravlje, važno je nastojati se što više suzdržavati od sjedenja, čak i na poslu, što je moguće već promjenom nekih životnih navika i rutina.

Za potpuno shvaćanje veze između sjedilačkog načina života i srčanih bolesti potrebno je više istraživanja, ali već sad je poznato da najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno pomaže smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara. Razmislite o mogućnosti odlaska na posao biciklom ili žusrtijeg hoda na ručak.

Ako imate uredski posao, na radnom mjestu provest će te najmanje osam sati, ali to ne mora značiti i osam sati sjedenja.

Telefonske razgovore možete obavljati i kad ustanete i prošećete, a dobro bi bilo podsjetiti se alarmom na telefonu svakih pola sata da ustanete od stola i prošećete minutu ili dvije.

Isto tako, dio sastanaka koje morate obaviti vjerojatno možete prestajati ili razgovor obaviti uz šetnju.

Dio radnog vremena koji provodite za stolom nastojte se što pravilnije držati jer ćete pravilnim sjedenjem smanjiti taj štetan utjecaj, a razmislite i o nabavci stajaćeg stola ili čak suvremenijeg stola u kojega je ugrađena pokretna traka za trčanje.