Većina prijašnjih istraživanja u ovom području bavila se genima koji se prenose kroz generacije, ali u ovom je slučaju tim znanstvenika uspio identificirati 15 životnih i zdravstvenih čimbenika koji su povezani s rizikom od YOD-a (Young Onset Dementia).

'Ovo je najveća i najsnažnija studija te vrste dosad provedena', kaže dr. David Llewellyn sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji o ovom istraživanju objavljenom u JAMA Neurology.

'Zanimljivo istraživanje otkriva da bismo mogli poduzeti određene mjere kako bismo smanjili rizik od ovog iscrpljujućeg stanja koje uzrokuje niz faktora', rekao je.

Istraživački tim analizirao je podatke prikupljene na 356.052 osobe mlađe od 65 godina u Velikoj Britaniji. Nizak socioekonomski status, društvena izolacija, oštećenje sluha, moždani udar, dijabetes, bolesti srca i depresija bili su povezani s većim rizikom od YOD-a.

Nedostatak vitamina D i visoke razine C-reaktivnog proteina (proizvedenog u jetri kao odgovor na upalu) također su značili veći rizik, kao i postojanje dvije varijante gena ApoE4 ε4 (genetski scenarij koji je već povezan s Alzheimerovom bolešću).

Istraživači pak opisuju odnos između alkohola i YOD-a kao kompleksan. Naime zlouporaba alkohola očekivano je dovela do povećanog rizika dok je, na opće čuđenje, umjereno pijenje povezano sa smanjenim rizikom (vjerojatno zato što su ljudi u ovoj drugoj spomenutoj skupini obično zdraviji općenito te treba imati na umu da oni koji se suzdržavaju od alkohola to često čine iz zdravstvenih razloga).

Viša razina formalnog obrazovanja i manja fizička slabost (mjerena većom snagom stiska ruke) također su bili povezani s nižim rizikom od YOD-a. Sve ovo pomaže da se popune neke praznine u znanju o tome.

'Već smo znali iz istraživanja na ljudima koji razviju demenciju u starijoj dobi da postoji niz promjenjivih čimbenika rizika', kaže neuroepidemiolog Sebastian Köhler sa Sveučilišta Maastricht u Nizozemskoj.

'Osim fizičkih faktora, mentalno zdravlje također igra važnu ulogu, uključujući izbjegavanje kroničnog stresa, usamljenosti i depresije', dodao je. Iako rezultati ne dokazuju da je demencija uzrokovana ovim faktorima, oni pomažu u stvaranju detaljnije slike. Kao i uvijek u ovakvim istraživanjima, saznati više toga o uzrocima može pomoći u razvoju boljih tretmana i preventivnih mjera. Mnogi od ovih čimbenika mogu se mijenjati, što daje više nade onima koji rade na pronalaženju načina na koji pobijediti demenciju, a u konačnici, demencija bi mogla biti nešto od čega možemo smanjiti rizik živeći zdravije.

'Demencija u mladosti ima vrlo ozbiljan učinak, jer oboljeli ljudi obično još uvijek imaju posao, djecu i užurban život', kaže neuroznanstvenica Stevie Hendriks sa Sveučilišta u Maastrichtu.

'Često se pretpostavlja da je uzrok genetski, ali za mnoge ljude zapravo ne znamo točno što je uzrok. Zbog toga smo također htjeli istražiti druge čimbenike rizika u ovoj studiji', dodaje.