Kava zapravo smanjuje rizik srčanog i moždanog udara, kao i srčanih bolesti. Kava također smanjuje rizik nekih oblika tumora. To su vjerojatno razlozi zašto osobe koje piju kavu u prosjeku žive duže.

No, s druge strane, kave sprječava kemijske procese kojima unosimo određene minerale poput željeza. Kava također smanjuje apetit i, kao što svi znamo, stvara poteškoće sa spavanjem.

Kava smanjuje šansu srčanog i moždanog udara za oko osam posto, a nema loš učinak na arterije čak ni kad bismo popili po šalicu svakih pola sata. Osobe koje piju kavu imaju manji rizik raka kože, prostate i crijeva.

Osobe koje piju četiri ili više šalica kave dnevno imaju manji rizik dijabetesa tipa 2. Istraživanja također ukazuju da kava možda smanjuje rizik Alzheimerove bolesti. Postoji i moguća veza između kave i smanjenog rizika Parkinsonove bolesti.

 Kava također produžava život i možda usporava starenje. Postoje istraživanja koja ukazuju da kava smanjuje upale koje inače povećavaju šansu raznih bolesti, pa tako utječu na usporavanje starenja.

Kava ne samo da smanjuje apetit, već i utječe na brzinu trošenja kalorija, pa možda igra neku ulogu u održavanju zdrave težine.

No, s obzirom da ne postoje čarobni napici koji rješavaju sve probleme, kava ima i nekoliko negativnih posljedica. Tijelo slabije upija neke minerale poput željeza i stvara manjak apetita, a s obzirom da stvara i laganu ovisnost ponekad može dovesti do smanjenog broja obroka dnevno što onda dovodi i do smanjenog unosa važnih hranjivih i drugih tvari u tijelo.

Kava smanjuje pospanost, no pojačava promjene raspoloženja i povećava anksioznost. Stručnjaci ne preporučaju ispijanje više od pet šalica kave dnevno.

Ukratko, kava nije niti za svačiji ukus, niti za svačiji životni stil.