Pretilost je danas veliki problem, a prijeti da će u bliskoj budućnosti biti još i veći. Velike kampanje za poticanje vježbanja dale su rezultate pa su se mnogi ljudi okrenuli tjelovježbi.

Većina ljudi sklona je vjerovati da je težina uglavnom stvar volje i da svi možemo vježbati i izbjegavati slatkiše i uživanje u većim količinama hrane. Naravno, samo ako to zaista i želimo. No prije devet godina američki psiholozi dokazali su da je samokontrola poput mišića i da je svaki dan slabi nakon što je prakticiramo. Ako se natjeramo trčati sat vremena, malo je vjerojatno da ćemo si nakon toga uskratiti kakav slastan zalogaj i natjerati se jesti zelenu salatu. Nekima će to poći za rukom, dok će većina u održavanju samokontrole ipak biti manje uspješna. No da ne bi bilo zabune, vježbanje ima puno prednosti; osim što poboljšava zdravlje srca, popravlja i mentalno zdravlje, kao i kognitivne sposobnosti. Istraživanje iz lipnja pokazalo je da starije osobe koje vježbaju barem jednom tjedno imaju 30 posto bolje kognitivne funkcije od onih koje ne vježbaju, ali neka su američka istraživanja donijela  iznenađujuće rezultate. Naime, u jednom istraživanju pretile žene bile su podijeljene u grupe. Dio njih dobio je vrlo zahtjevan program vježbi, dio manje zahtjevan, a dio je samo trebao provoditi dijetu bez tjelovježbe.

Iznenađenje je uslijedilo kada je otkriveno da žene koje su imale najzahtjevniji program vježbi nisu ništa više smršavjele od žena koje su imale manje zahtjevan program ili uopće nisu vježbale.

'Ljudi često sami sebi štete, jer nakon tjelovježbe jedu pogrešnu hranu. Misle da ako su potrošili puno kalorija na tjelovježbi da si smiju dopustiti malo čokolade i tako ponište trud', pojasnio je dr. Timothy Church sa sveučilišta u Louisiani.

Do sličnih zaključaka došlo je i istraživanje provedeno na sveučilištu u Leedsu. Otkriveno je da su ljudi koji su vježbali pod nadzorom povećali unos hrane u organizam, i to uglavnom štetne hrane, a izbacili voće i povrće.

Reprogramiranje masti

Kako se čini, tjelovježba ipak ne može ukloniti toliko kalorija koliko bismo mi htjeli. Fokus stručnjaka sada je prebačen na mast u tijelu. Istraživanja pokazuju da masti u tijelu imaju znatno važniju ulogu nego što se to dosad mislilo. Otkriveno je da stanice masti proizvode više od stotinu različitih kemijskih signala i hormona. Znanstvenici s Harvarda kažu da bi se moglo manipulirati mastima u tijelu u našu korist.

'Ako bismo uspjeli reprogramirati mast u tijelu na način da proizvodi manje štetne učinke, mogli bismo riješiti problem pretilosti', kaže profesor Ronald Kahn s Harvarda. Znanstvenici su proveli istraživanje na miševima iz kojih su uzeli perifernu mast (mast koja se nalazi neposredno ispod kože i nije štetna) te su je ubrizgali u abdominalni dio. Na taj način smanjili su rizik od razvoja bolesti povezanih s pretilošću. Znanstvenici vjeruju da bi takav postupak bio moguć i kod ljudi. Međutim, treba napomenuti da bi ljudi nakon takvog postupka bili i dalje pretili, ali bi na ključnim mjestima u tijelu imali zdraviju mast.

Znanstveni planovi

U ljudskom organizmu postoji i tzv. smeđa mast koja je zdravija od bijele, jer brže sagorijeva energiju. Znanstvenici su otkrili da postoje područja gdje se miješaju smeđa i bijela mast poput ramena i smatraju da bi to mogao biti ključ bržeg sagorijevanja kalorija. Napominju da bi to u svakom slučaju bio brži i zdraviji način gubljenja kilograma od vježbanja. Najnovija istraživanja idu upravo u tom smjeru, jer znanstvenici žele vidjeti na koji način se mogu iskoristiti dobrobiti smeđe masti.

'Ako bismo se odlučili za tretman liposukcije bijele masti iz tijela koju bismo potom pretvorili u smeđu mast i vratili u tijelo, rezultat bi mogao biti dramatičan. Još ako se takav tretman kombinira uz zdravu prehranu i tjelovježbu, mogli bismo reći da smo napravili čudo', izjavio je profesor Kahn.

Znanstvena razmišljanja još su uvijek samo planovi. Svim navedenim idejama prethodit će brojna istraživanja, ali činjenica je da mnogi stručnjaci vjeruju da bi nova otkrića uistinu mogla biti eliksir ljepote i zdravlja.

Većina stručnjaka za pretilost sada vjeruje da je česta fizička aktivnost manjeg intenziteta, više pješačenja, penjanja po stepenicama, općenito više kretanja, puno bolja opcija od povremenih odlazak u teretanu. Da bismo sagorjeli kalorije, pokreti mišića ne moraju biti ekstremni. Ukratko, kad se sve zbroji, stručnjaci poručuju da je kod gubljenja kilograma puno važnije ono što jedemo, nego koliko se jako trudimo istopiti ih. No to ne znači da ne treba vježbati. Treba prije svega paziti što i koliko jedemo te vježbati umjereno, zdravlja radi.