Studija koju je Huawei proveo u suradnji s istraživačkom agencijom Ipsos na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj i još 10 europskih zemalja pokazuje da su tijekom proteklih nekoliko mjeseci promjene u životnim navikama i načinu života bili stresni za i utjecali na život u brojnim aspektima.

U cijeloj Europi zamijećen je veliki pad razine samopouzdanja koji se još uvijek nije vratio na prethodnu razinu, dok je u Hrvatskoj čak 74 posto ispitanih potvrdilo kako ima problema s povećanom razinom stresa, od čega je 14 posto njih pod jakim stresom.

Mnogo različitih čimbenika utječe na duljinu i kvalitetu sna, a stres je jedan od njih. Samo 13 posto ispitanih tvrdi da slab san ne rezultira povećanom razinom stresa, a čak 96 posto njih ističe kako se poremećaj spavanja očituje u općenito lošijoj kvaliteti života.

Psiholog dr. sc. Igor Mikloušić također se osvrnuo na rezultate istraživanja, ističući kako i neizvjesnost oko društvenih reperkusija pandemije koronavirusa vezanih uz ekonomiju, zaposlenje, školu i svakodnevno funkcioniranje te ophođenje s obitelji i prijateljima također može izazvati frustraciju i niz negativnih emocija. Ipak, psiholog ističe i važnost sna za svakodnevno funkcioniranje.

'San je ključan za očuvanje našeg fizičkog zdravlja i psihološke dobrobiti. Kvalitetan san omogućuje našem tijelu, i posebice našem mozgu, da se oporavi i pripremi za nadolazeći dan, a manjak sna jedan je od velikih javnozdravstvenih problema. Manjak sna može povećati rizik razvijanja kardiovaskularnih bolesti pa čak i pretilosti, no uz to manjak sna ozbiljno narušava i naše psihološko funkcioniranje. Deprivacija sna utječe negativno na mogućnost donošenja odluka, te na sposobnost fokusiranja rješavanja problema. Dulje nam treba da završimo zadatke kojima se bavimo i pritom češće radimo greške, što može biti vrlo opasno. Deprivacija sna nam otežava kontroliranje naših emocija i ponašanja pa možemo biti frustrirani i neugodni prema osobama do kojih nam je stalo, ali isto tako može smanjiti našu mogućnost da se nosimo sa stresom. Ono što je također važno jest i kvaliteta, a ne samo duljina sna. Tijelo posjeduje svojevrsni unutarnji sat koji regulira naše cikluse spavanja i budnosti i određuje vrijeme kad bismo trebali odlaziti na spavanje i kad se buditi da imamo maksimalnu korist od našeg sna', ističe psiholog Igor Mikloušić.

Gotovo četvrtina Hrvata ima problema sa snom, a nešto više od jedne petine ističe kako im se kvaliteta sna dodatno pogoršala tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

Poteškoće sa nesanicom općenito ima 49 posto onih koji tvrde da imaju probleme sa snom, dok 51 posto njih ne može zaspati nakon što se probudi tijekom noći. Najbrojniji su ipak oni na koje nedovoljna količina kvalitetnog sna utječe tijekom dana - njih 55 posto.

Srećom, noćne more ili čudni snovi nisu tako česti, njih navodi tek 27 posto onih koji imaju problema sa snom općenito, dok su najmanje zastupljeni problemi s kratkim sekvencama sna - od 15 do 30 minuta.

Možemo li se sami nositi s problemima spavanja?

Svaka osoba ima nekoliko načina borbe s ovim problemima za koje tvrde da im pomažu. Većina ih je povezana s prehranom, tjelesnom aktivnošću, opuštanjem ili izbjegavanjem distrakcija.

U Hrvatskoj su najpopularniji načini za postizanje kvalitetnijeg sna kvalitetna prehrana (84 posto ispitanih koristi ovu metodu), kao i izbjegavanje kave ili čaja prije odlaska na spavanje (83 posto). Također, 80 posto ispitanih izbjegava jesti neposredno prije spavanja, a 74 posto izbjegava alkohol i pušenje.

Među popularnijim tehnikama su i redovito vježbanje tijekom dana, izbjegavanje drijemanja te odlazak u krevet na vrijeme.

Igor Mikloušić ističe kako su stres i san međusobno isprepleteni jer stres utječe na kvalitetu sna, a kvalitetan san pomaže kod kontroliranja stresa. Ipak, postoje stvari koje je moguće napraviti kako bi se osigurala dovoljna količina kvalitetnog sna.

'Za početak potrebno je izbjegavati konzumaciju cigareta, alkohola ili kave prije spavanja. Čak i intenzivna tjelesna aktivnost prije sna može utjecati na kvalitetu sna. Ako je moguće bilo bi dobro pridržavati se fiksnog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja, čak i za vrijeme vikenda, kako bi se naš unutarnji sat mogao prilagoditi i optimalno funkcionirati. Ono što je također važno jest da izbjegavamo gledanje u ekrane, bilo na mobitelu, kompjuteru ili televiziji prije odlaska na spavanje te da ako je moguće spavamo u mraku i tišini. Naime svjetlost je jedan od glavnih načina na koji naš unutrašnji sat prilagođava naše cikluse budnosti i spavanja, a izloženost svjetlu negativno utječe na izlučivanje melanina (koji je još poznat kao hormon sna) govoreći našem tijelu da nije vrijeme za spavanje. Dobra ideja je i praćenja vremena odlaska na spavanje, vremena buđenja te našeg raspoloženja tijekom dana kako bismo prepoznali kad našem organizmu najviše odgovara da odlazimo na spavanje i kako duljina sna utječe na nas tokom dana', zaključuje Igor Mikloušić.

Inače, više od polovice ispitanih (63 posto) ne misli kako im nove aplikacije i uređaji mogu pomoći u poboljšanju kvalitete sna, no ipak, zanimljivo je da je čak 63 posto njih zainteresirano za ideju pametnog sata koji bi im pomogao kontrolirati razinu stresa te unaprijediti kvalitetu sna.