Ovogodišnji slogan obilježavanja Svjetskog dana bubrega je 'Zaštitite svoje bubrege i sačuvajte svoje srce'. Obilježavanje Svjetskog dana bubrega 2011. godine treba iskoristiti za snažnu poruku o učestalosti i štetnosti kronične bolesti bubrega, ali i istaknuti činjenicu da ju je moguće otkriti probirom, prvenstveno u rizičnoj populaciji (bolesnici sa šećernom bolesti, arterijskom hipertenzijom), liječiti i zaustaviti ili barem usporiti njezino napredovanje
Povodom Svjetskog dana bubrega koji se već šestu godinu zaredom obilježava 10. ožujka, portal Cybermed razgovarali su s prof. dr. sc. Petrom Kesom, dr. med., pročelnikom Zavoda za dijalizu Kliničkog bolničkog centra Zagreb.
Što su srčano-krvožilne bolesti i zašto su značajne?
Srčano-krvožilne bolesti najvažniji su uzrok pobola i smrti u razvijenim zemljama. Smatra se da su još uvijek "ubojica broj jedan" jer godišnje odnesu oko 17 milijuna života.
Koji su čimbenici rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Debljina, pušenje, povišene masnoće, manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana konzumacija alkohola, povišeni krvni tlak, šećerna bolest i oštećenje bubrega značajno doprinose nastanku i napredovanju srčano-krvožilnih bolesti.
Koje su posljedice promjena na krvnim žilama?
Aterosklerotske promjene koronarnih i moždanih arterija glavni su uzrok bolničkog liječenja i smrti u Republici Hrvatskoj.
Može li se spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Djelujući na čimbenike rizika poput debljine, pušenja, alkohola, fizičke neaktivnosti, šećerne bolesti, hipertenzije i povišenih masnoća u krvi, možemo spriječiti nastanak srčano-krvožilnih bolesti. Promjena načina života, napuštanje štetnih i prihvaćanje korisnih životnih navika, može spriječiti ili barem odložiti nastanak bolesti, a ako je bolest već prisutna može usporiti njezino napredovanje i komplikacije.
Koliko kronične bubrežne bolesti povećavaju rizik za razvoj srčano-krvožilnih bolesti?
Kronične bubrežne bolesti nezavisni su čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti (infarkt miokarda (srčani udar), moždani udar, zatajivanje srca, iznenadnu srčanu smrt). Smanjenje glomerulske filtracije na 60 do 89 ml/min/1,73 m2 (drugi stadij kroničnog zatajenja bubrega) ili 30 do 59 ml/min/1,73 m2 (treći stadij kroničnog zatajenja bubrega), povećava rizik od srčano-krvožilnih bolesti za 46% odnosno 131%. Posebno su ugroženi bolesnici s arterijskom hipertenzijom i šećernom bolesti.
Što je proteinurija te povećava li ona rizik za nastanak srčano-krvožilnih bolesti?
Proteinurija, nalaz bjelančevina u mokraći, znak je bolesti bubrega. Količina bjelančevina u mokraći u pozitivnoj je vezi s povećanjem srčano-krvožilnog rizika. Čak je i izolirana proteinurija, neovisno o hipertenziji, šećernoj bolesti i veličini glomerulske ultrafiltracije, značajan čimbenik rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti.
Može li liječenje kronične bubrežne bolesti smanjiti učestalost srčano–krvožilnih bolesti?
U kroničnih bubrežnih bolesnika srčano-krvožilne bolesti su češće nego u općoj populaciji. Posebno su česte u bolesnika s težim stadijima zatajenja bubrega, što upućuje na važnost prevencije i usporavanja napredovanja kronične bubrežne bolesti.
Kronične bubrežne i srčano-krvožilne bolesti sve su više zdravstveni, društveni i socijalni problem, kako u nas tako i u svijetu, zbog čega bi trebalo uvesti ili intenzivirati probir bolesnika. Svaki tip probira mora zadovoljavati dva ključna uvjeta, da postoji mogućnost učinkovite intervencije u visokorizičnih bolesnika, kao i da rana intervencija vodi boljem ishodu. Probir omogućuje prepoznavanje bolesnika koji su pogodni za određene preventivne postupke. Promjena načina života, snižavanje krvnog tlaka i lipoproteina u plazmi i bolja kontrola glikemije u dijabetičara, mogu sačuvati ili poboljšati funkciju bubrega, ali i srca. Intenzivnim liječenjem visokorizičnih bolesnika s bubrežnom bolesti koji su otkriveni probirom, može se optimizirati uporaba ograničenih financijskih sredstava i ostvariti korist za bolesnike i društvenu zajednicu
Rano otkrivanje i uspješno liječenje kronične bubrežne bolesti važna je zdravstvena strategija kojom je moguće prevenirati i smanjiti broj i težinu srčano-krvožilnih bolesti i njihovih zdravstvenih, društvenih i socijalno-ekonomskih posljedica.
Sedam zlatnih pravila pomoću kojih možete zaštititi Vaše bubrege
Kronična bolest bubrega je tihi ubojica!
Kronična bubrežna bolest može bitno narušiti Vaše zdravlje!
Kronična bubrežna bolest može nepovoljno utjecati na kvalitetu Vašeg života!
Međutim, postoji nekoliko relativno jednostavnih načina da smanjite rizik za razvoj kronične bubrežne bolesti:
Budite fizički aktivni i u formi - na taj način možete bolje kontrolirati krvni tlak i težinu.
Redovito kontrolirajte šećer u krvi - rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega.
Kontrolirajte krvni tlak - arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega.
Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu - smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu!
Ne pušite - pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, a istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50%.
Ne uzimajte nekontrolirano lijekove - lijekovi protiv bolova mogu oštetiti Vaše bubrege.
Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika.
