Tisak za tinejdžerice oduvijek je vrvio naslovima poput: 'Kako se naučiti dobro ljubiti' ili 'Kako izbjeći loš zadah'. Zatim slijede savjeti i tehnike, mnogi od kojih su vrlo živopisni, poput graška u čaši vode koji morate upecati jezikom ili zrnjevlja nemljevene kave koje morate sažvakati… Časpopisi za malo odraslije tinejdžerice pak obiluju naslovima: 'On je savršen, ali loše se ljubi – što sad' ili 'Što čitate iz njegova poljupca'.

Jesmo li tu na tragu nečeg većeg i prenosi li ljubljenje zaista neke važne informacije? Tehnički gledano, da. Ljubljenje podrazumijeva prijenos informacija kroz više osjetila: ponajviše dodira, njuha, okusa, ali također i vida (na čemu profitira kozmetička industrija) i sluha (što najčešće služi samo tome da iritira nekog trećeg nesretnika koji se nalazi u blizini).

U ljudskom svijetu, ljubljenje je gotovo univerzalna pojava – antropolozi bilježe da se ona javlja u preko 90 posto proučavanih kultura. Pogledamo li šire na životinjsko carstvo, ljubljenje je iznimno rijetka pojava: osim ljudi, ljubljenje prakticiraju još samo naši najbliži srodnici – bonobo čimpanze.

Istraživanja pokazuju da ljubljenje dovodi do bitnog smanjenja u razini hormona stresa u organizmu, pa čak i do poboljšanja imuniteta. Smatra se da ljubljenjem prenosite informacije o svom zdravstvenom stanju, budući da loš zadah može biti znak bolesti. Za žene više nego za muškarce, ljubljenje je ujedno i test o kojem ovisi hoće li vezu dići na višu razinu, tj. hoće li se upustiti u seks. (Stoga je iznenađujuće da ovih savjeta o uvježbavanju tehnika ljubljenja nema više i u muškom tisku.)

U jednom je istraživanju 53 posto muškaraca i svega 15 posto žena reklo da bi se upustili u seks s osobom koju nisu prije toga poljubili. Ljubljenje ne služi samo kao prijamni ispit prije seksa, ono ujedno povećava seksualno uzbuđenje, kao i osjećaje euforije i emocionalne bliskosti. Zato nas ne treba čuditi da 66 posto žena tvrdi da je loše ljubljenje najveći ubojica seksualne požude.