Ni klinci nisu što su nekad bili. Tek u desetoj, a već tako kul. Hormoni divljaju sve ranije, tijelo se sve brže budi, djeca sve ranije otkrivaju interes za spolnost. Sve mlađim dečkima cure više nisu glupe, nego zanimljive, sve mlađim curama dečki nisu odbojni, nego privlačni. To je onaj vulkanski nemir koji sobom donosi pubertet.

Za cure se znalo da danas počinju sazrijevati ranije nego njihove majke, još ranije no njihove bake, ali sve raniji početak spolnog sazrijevanja u dečki je novost koja je iznenadila američke istraživače.

Do sada se uglavnom istraživao ženski pubertet, čiji je početak lako odrediti prvom mjesečnicom, ali muškom je teže odrediti kada se budi. U najnovijoj opsežnoj studiji Američkog instituta za pedijatrijska istraživanja, na uzorku od 4.131 dječaka u 41 američkoj državi, 212 pedijatara je ispitivalo rast stidnih dlačica i testisa kao prve znakove početka opraštanja s djetinjstvom. Pokazalo se da ono dolazi godinu i pol do dvije ranije no prije samo par desetljeća. Prvi se znakovi javljaju već oko desete. Najranije u afroameričkih dječaka sa 9,14 godina u prosjeku, u bijelaca sa 10,1 godina, a najkasnije u Latinoamerikanaca s prosječnih 10,4 godina.

Oprezni istraživači tek nejasno natucaju pokoji uzrok, ali nemaju odgovora ni na pitanje zašto postoje razlike u etničkim skupinama. Spominju utjecaj kemikalija zbog drukčije ishrane i zagađenja okoliša, koje bi mogle utjecati na seksualne hormone, ali priznaju da se to odnosi prije svega na ženski estrogen, dok je tu teoriju teže primijeniti na muške seksualne hormone. Ne mogu pretpostaviti ni kako će to utjecati na buduće zdravlje dječaka, što je tema novih istraživanja.

I dok po pitanju uzroka muškog turbopuberteta nemaju odgovora, u cura su razvili nekoliko teorija. Jedna od njih kaže da pretile sazrijevaju ranije, kojima grudi rastu već u devetoj godini. Višegodišnje istraživanje stručnjaka za hormone Sveučilišta Michigan na uzorku od 354 djevojčice iz različitih društvenih slojeva, u dobi od treće godine do puberteta, pokazalo je u trogodišnjih debeljuca znatno veću vjerojatnost da ranije spolno sazru nego njihove vršnjakinje normalne težine.

'Nova istraživanja pokazuju da tjelesni faktori poput debljine nisu jedini uzroci preranog sazrijevanja', kaže pedijatrica Julianna Deardorff s Kalifornijskog sveučilišta, tražeći ih u obitelji i u uvjetima odrastanja. Jedan od njih su roditelji, točnije: biološki otac. Još točnije: odsutnost biološkog oca.

Okidač je poznat, dok se uzroci nagađaju

I doista, jedno dvogodišnje promatranje 444 američke djevojčice u dobi od šest do osam godina, objavljeno u američkom Magazinu za zdravlje adolescenata, pokazalo je mnogo brže sazrijevanje curica u obitelji bez biološkog oca. Zašto, ostaje nejasno, a još je nejasnije zašto takvih najviše dolazi iz dobro situiranih sredina, te zašto su mahom afroameričkog porijekla. Jedna od pretpostavki je osjećaj djeteta da živi u nestabilnoj sredini, što ima za posljedicu ranije odrastanje, kako bi se što prije osamostalilo i osnovalo vlastitu obitelj.

Jedna od hipoteza je da je u nedostatku oca, pojačana potreba djevojčice za kontaktima s drugim muškarcima s kojima nije u krvnom srodstvu, iako nije posebno istraživana situacija kada je u kući očuh. Posljedica je veća izloženost feromonima (kemijskim signalima koji aktiviraju prirodne reakcije u drugom članu iste vrste), zbog čega bi vjerojatno moglo dolaziti do ranijeg sazrijevanja.

A zašto u bolje stojećim obiteljima? Možda zato, nagađaju istraživači, što se u siromašnijih pretpostavlja veće zajedništvo i jača podrška šire obitelji, pa dijete ima jači osjećaj sigurnosti. Bolje stojeće samohrane majke pak moraju više raditi i češće su odsutne iz doma, zbog čega nemaju vremena za dijete. I neke ranije studije su potkrijepile sumnju u to da slabi odnosi između majke i djeteta mogu pogodovati ranijem pubertetu.

Što znači sve raniji pubertet? Opasnost za zdravlje, upozoravaju stručnjaci, naročito kod djevojčica, u kojih se povećava rizik od raka dojke i reproduktivnih organa, sklonije su obolijevanju od astme, ali i ranijem upuštanju u riskantne seksualne odnose i uzimanju droge. Tako kažu Amerikanci.

Ali gdje uopće počinje pubertet? U mozgu, ustvrdili su prije četiri godine britanski i turski istraživači, identificirajući u njemu poseban neurotransmiter nazvan neurokinin B, koji bi trebao biti odskočna daska za kaskadu hormona koji pokreću proces sazrijevanja. Okidač se, dakle, zna, uzroci nagađaju, ali je sigurno da ipak sve počinje u glavi