Profesor neurologije Michael Trimble smatra kako je u našoj evoluciji postojao trenutak u kojem su suze imale oblik komunikacije prije nego što smo počeli koristiti jezik i govor.

U svojoj knjizi 'Why Humnas Like to Cry' Trimble pokušava objasniti zašto je naša vrsta jedina koja plače zbog boli, za razliku od životinja koje plaču zbog biološkog razloga, odnosno da očna jabučica bude zaštićena od infekcija.

Čovjek može plakati od sreće ili ljutnje, kao i zbog mnogih drugih emocija, a Trimble zaključuje da najčešće ipak plačemo kada smo tužni. Ova jedinstvena prirodna komunikacija navela ga je da istraži taj fenomen.

'Plač koji potiče emocije i plač kao odgovor na neko drugo iskustvo svojstven je samo ljudima. Prvo je povezano s gubitkom i žaljenjem, a umjetničke forme koje su povezane sa suzama su muzika, poezija i književnost. Tek mali broj ljudi plače kada gleda slike, skulpture ili zgrade', objašnjava Trimble za Opposing Wiews

Trimble se nada da će njegov rad i muškarce osloboditi osjećaja neugode kada ih netko vidi da plaču. Suze su prirodan odgovor, ne samo na patnju, već i na suosjećanje s drugima.