Tekst koji smo nedavno objavili o 'rekreativnom' uzimanju droga izazvao je brojne reakcije čitatelja. Najviše prigovora išlo je na račun uspoređivanje marihuane i kokaina jer, sudeći prema primljenim e-mailovima, ljudi vjeruju da marihuana nije štetna supstanca. Je li to doista tako? Izaziva li uopće marihuana ovisnost? Kakve štetne posljedice ostavlja? Odgovore na ta i druga pitanja odlučili smo potražiti u razgovoru s dr. Ivom Pejnović Franelić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

'Danas znamo da je ovisnost o drogama posljedica promjena u radu struktura mozga, ali nije moguće procijeniti gensku osnovu, odnosno hoće li i koja bi osoba i nakon kraće uporabe mogla postati ovisna. Proces konzumacije droga neprimjetno se i postupno mijenja, često bez mogućnosti osobne kontrole od povremenog uzimanja, osjećaja zadovoljstva i opuštenosti do prisilnog uzimanja zbog nesavladive potrebe da se suzbiju znakovi apstinencije', objašnjava dr. Pejnović Franelić proces nastanka ovisnosti.

Marihuana je ipak - droga

Ma koliko nekima to bilo teško priznati ili shvatiti, marihuana je droga (baš kao i alkohol i nikotin) te kao takva izaziva ovisnost. Usto, istraživanja pokazuju da dugotrajno uzimanje marihuane itekako utječe na mozak. Kao posljedica se najčešće javlja problem s pamćenjem te poremećaj pažnje. Usto, dugotrajna upotreba marihuane može izazvati anksioznost, osjećaj straha, a kod nekih i akutnu psihotičnu reakciju.

'Neposredni učinci marihuane mogu rezultirati euforičnim raspoloženjem, nekontroliranim smijehom, poremećajem vremenske orijentacije i ravnoteže. U nekim slučajevima mogu se javiti halucinacije i panični poremećaji. Dugotrajna konzumacija većih količina marihuana može izazvati psihičku i fizičku ovisnost', ističe dr. Pejnović Franelić.

Dodaje kako konzumacija marihuane može loše utjecati na kratkoročno pamćenje i rasuđivanje te iskriviti percepciju: 'Zbog njezinog utjecaja na moždane strukture koje još uvijek sazrijevaju do rane odrasle dobi, njezina uporaba u adolescenata može imati negativan utjecaj na njihov razvoj.'

Uz marihuanu idu i druga rizična ponašanja

Praksa pokazuje i da konzumiranje marihuane nikada nije izolirano ponašanje određenog pojedinca. 'Eksperimentiranje s marihuanom često je samo jedna puzzla u rizičnom ponašanju te je nije opravdano promatrati izolirano. 'Džoint' osim marihuane sadrži i duhan pa su učinci THC-a kombinirani s efektima nikotina. Kanabinoidi su lako dostupni pa su najčešće prvo sredstvo s kojim mladi ljudi ulaze u svijet ovisnosti. Provedene studije pokazale su kako je rani početak konzumacije marihuane značajan rizični čimbenik za konzumaciju drugih droga i problema koji su s tim povezani', napominje naša sugovornica.

Pobornici marihuane često ističu njezina ljekovita svojstva. I iako ona zaista može biti od pomoći, stručnjaci naglašavaju kako se takvi argumenti najčešće koriste iz pogrešnih pobuda. 'Marihuana (kanabinoidi) može biti korisna kod ublažavanja simptoma mučnine i povraćanja, slabosti zbog anoreksije i ublažavanja boli za neke bolesti kao što su rak, AIDS i multipla skleroza, no od niza štetnih učinaka na zdravlje posebno su ugroženi mladi zbog većeg rizika za psihoze, prometne nesreće, slabljenje kognitivnih funkcija sa štetnim posljedicama za razvoj interpersonalnih odnosa te školskog i životnog uspjeha', objašnjava dr. Pejnović Franelić.

Unatoč brojnim istraživanjima koja nepobitno dokazuju štetnost marihuane, mnogi ljudi još smatraju kako je  zapravo bezazlena i ne izaziva ovisnost.

'Nažalost, često se smatra kako marihuana nije štetna i ne razvija ovisnost što je moguće rezultat liberalnih stajališta roditelja, utjecaja raznih medija na osnovi kojih mnogi ljudi grade svoje stavove. Uključivanje i informiranje javnosti jedna je od temeljnih javnozdravstvenih zadaća kako bi se usvojila znanja i vještine za zdravo odrastanje, ostvarivanje i dosizanje potpunih osobnih potencijala', poručuje na kraju dr. Pejnović Franelić.