Zapadne zemlje dugo su ulagale u najmodernije i najskuplje vojne sustave, oslanjajući se na precizno navođene projektile i složene zrakoplovne i obrambene sustave. No, visoka cijena i dugotrajan proces proizvodnje sada predstavljaju velik problem.

Gabrielius Landsbergis, bivši ministar vanjskih poslova Litve, upozorio je da se Zapad previše fokusirao na razvoj oružja koje je ‘skupo, tehnološki napredno i vrlo precizno’, dok su Rusi prešli na masovnu proizvodnju ‘jeftinog, potrošnog i brzog oružja’. Ovaj trend vidljiv je i u Ukrajini, gdje su jeftini dronovi uspjeli uništiti ruske vojne sustave vrijedne milijune dolara.

Švedski ministar obrane Pål Jonson naglasio je da su ‘desetljeća nedovoljnog ulaganja u obrambenu industriju’ dovela do situacije u kojoj NATO i SAD nemaju dovoljno resursa za masovnu proizvodnju. ‘Ako povećamo narudžbe, očekujemo pad cijene po jedinici oružja, ali proizvodni kapaciteti trenutačno su nedovoljni’, rekao je Jonson.

Rusija i Kina vode drugačiji rat

Ratovi visokog intenziteta ne zahtijevaju samo naprednu tehnologiju, već i sposobnost brze prilagodbe i masovne proizvodnje. Rusija je to shvatila i počela koristiti taktiku iscrpljivanja protivnika jeftinim oružjem. Njihova strategija uključuje korištenje jeftinih bespilotnih letjelica, kliznih bombi i bespilotnih letjelica samoubojica, dok precizno navođene projektile čuvaju za ključne ciljeve.

Kineska vojska također je izgradila ogroman arsenal jeftinog oružja. Stručnjaci upozoravaju da bi jedna kineska raketna salva na američke baze u Pacifiku mogla zahtijevati obranu vrijednu stotine milijuna dolara. U takvom sukobu, dugoročna održivost američkih i europskih vojnih sustava postaje upitna, piše Business Insider.

Rusko ministarstvo obrane već se pohvalilo da su njihovi sustavi ‘stotinama puta jeftiniji’ od zapadnih. Takva ekonomija ratovanja omogućava im da dugoročno održe vojnu operaciju, dok se zapadna strategija, oslonjena na skupe sustave, sve više suočava s logističkim i financijskim ograničenjima.

Zapad nije spreman za ovakav rat

Dok je NATO desetljećima ulagao u tehnologiju i specijalizirane operacije, rat u Ukrajini pokazao je da je zapadna vojna obuka prilagođena sasvim drugačijem tipu sukoba.

Američki vojni veteran koji se borio u Ukrajini rekao je da su neki zapadni vojnici nastradali jer su ‘očekivali lakši sukob’ i nisu shvatili da ih njihova obuka nije pripremila za rovovsko ratovanje i iscrpljujuće bitke kakve se sada vode.

Zapad sada pokušava promijeniti strategiju, ali ta prilagodba ide presporo. Europske vojske ponovno uče stare ratne taktike, poput rovovskog ratovanja, dok istovremeno istražuju mogućnosti masovne upotrebe jeftinih dronova i drugih potrošnih sustava.

Mette Frederiksen: ‘Imamo problem, prijatelji’

Danska premijerka Mette Frederiksen na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji upozorila je da Europa hitno mora riješiti probleme u proizvodnji vojne opreme. ‘Imamo problem, prijatelji, ako zemlja u ratu može proizvoditi brže od nas’, rekla je Frederiksen, ističući da Ukrajina, unatoč ratnim uvjetima, proizvodi oružje brže i jeftinije od ostatka Europe.

Ovo je jasan signal europskim čelnicima da povećaju obrambena ulaganja. Litva i Estonija već su najavile da će povećati vojni proračun na pet posto BDP-a, što je brojka koju je zagovarao i bivši američki predsjednik Donald Trump.