Svi mi kroz život kročimo s usponima i padovima raspoloženja i energije. Promjene raspoloženja nerijetko su iznenadne. U jednom se trenutku sretno krećemo kroz život, sanjareći, osjećajući se zadovoljno i bezbrižno, no onda se dogodi nešto neobjašnjivo i još se nismo ni snašli, a već postajemo napeti: obveze se počnu gomilati, vremena nam ponestaje, a tempo se čini sve nemilosrdnijim. Umorni smo, no čak ni nakon dobrog sna ne postajemo poletni
Onda zastanemo i pitamo se kako nam se to dogodilo. Možda nismo imali bitnih promjena u životu, nismo izgubili nijednog prijatelja niti smo iznenada nagomilali dugove. Ništa se nije promijenilo, no životna je radost nekako usahnula i zamijenilo ju je stanje opće mlitavosti i ravnodušnosti.
Većina se ljudi najčešće trgne na vrijeme pa ne potonu u tu negativnu spiralu. Takva razdoblja uglavnom minu. No katkada nas gurnu u kovitlac koji traje danima. Pa čak tjednima i mjesecima, bez očita razloga. U teškim slučajevima ljudi dožive epizodu kliničke anksizonosti ili depresivnosti, pišu Mark Williams i Danny Penman u svojoj knjizi Meditacije usmjerene svjesnosti u izdanju nakladnike kuće Znanje.
Depresija uzima zapanjujući danak suvremenom svijetu. Oko deset posto stanovništva može očekivati da će tijekom iduće godine postati klinički depresivno. A stanje će se vjerojatno još pogoršati. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako će depresija do 2020. postati drugi najteži zdravstveni problem u svijetu. Razmislite malo o tomu. Za manje od deset godina depresija će pojedincima i društvu biti veći problem od srčanih bolesti, artritisa i mnogih oblika raka.
Depresija je nekoć bila bolest kasne srednje dobi. Danas većinu ljudi prvi put pogađa sredinom dvadesetih godina, a znatan broj ljudi prvu epizodu pretrpi u mladosti. Usto, nerijetko je i postojana: između 15 % i 39 % oboljelih depresivno je i nakon godinu dana. Oko petina ih je depresivna dvije godine ili više — to je definicija 'kronične' depresivnosti. Najviše, međutim, plaši to što je depresija bolest koja se vraća.
Ako ste jednom patili od depresije, vjerojatnost da se ponovno pojavi je pedeset posto — čak i ako ste se posve oporavili.
Danak koji uzima depresija možda zapanjuje, no učestalost njoj srodnog poremećaja — kronične anksioznosti — također zabrinjava. Današnje prosječne razine anksioznosti djece i mladih osoba bile bi 1950-ih smatrane 'kliničkim'. Nije potreban nikakav napor mašte da se pretpostavi kako će za nekoliko desetljeća normalno ljudsko stanje biti jad, depresija i anksioznost, a ne sreća i zadovoljstvo.
