Još početkom lipnja gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg u jutarnjoj TV-svaštari 'Dobro jutro, Amerika' poručio je sugrađanima da od jeseni mogu piti bezalkoholna gazirana pića (soft drinks ili soda) samo iz malih čaša. Da se razumijemo: u kulturi 'veće je bolje' malom čašom smatra se ona od pola litre. Budući da su Amerikanci najdeblja nacija na svijetu, a bezgranično konzumiranje bezalkoholnih pića s brdom šećera i gomilom kalorija jedan od glavnih uzroka epidemije pretilosti, gradonačelnik je zabranom njihova točenja u čašama većim od pola litre odlučio natjerati građane da počnu razmišljati o onome što lijevaju u se. Zabrana stupa na snagu u rujnu, a odnosi se na restorane brze hrane, zalogajnice, kina...

Amerikanci su naviknuti na velike porcije i količine. Hamburger u američkom izdanju upola je veći od onoga u Europi, pa se i piće servira u megačašama. U lancu brze hrane White Castle čaša od 0,6 litara smatra se malom, velika sadrži 1,25 litara, a zašećereni čaj se nudi u čaši od 3,8 litre! U vrču veličine 1,8 litara zvanom Mega Jugs, Kentucky Fried Chicken servira kolu koja sadrži 210 grama šećera i gotovo 800 kalorija, a u kinu AMC Empire u 42. ulici na Manhattanu, najmanje piće je litra, dvostruko više od gradonačelnikova limita.

Bloomberg spašava zdravlje Njujorčana

Ovo nije prva Bloombergova akcija spašavanja zdravlja stanovnika najvećeg američkog grada. U borbi protiv pušenja, porez na cigarete je toliko povisio da kutija stoji 13 dolara, koliko i jedan pristojni ručak. Godine 2005. zabranio je korištenje štetnih umjetnih masnoća u hrani, 2008. natjerao je sve restorane u gradu da na jelovniku istaknu kaloričnu vrijednost jela, a 2010. je zabranio kupovinu bezalkoholnih slatkih pića bonovima za hranu koje koriste socijalno ugroženi, te gradonačelnika-multimilijardera neki poput magazina The New Yorker već opisuju kao 'zdravstvenog tiranina'.

Da bi podupro svoju najnoviju odluku o kraćenju zaslađenih pića, Bloomberg navodi stotine studija i maše zastrašujućim statistikama o debljini. Svake godine 5.800 Njujorčana umre od posljedica debljine, a u gradu je 700.000 dijabetičara. U najsiromašnijim dijelovima kao što je Bronx s pretežito afroameričkom i hispanskom populacijom, pretilo je više od 70 posto odraslih. Zbog problema pretilosti, SAD godišnje na bolnice i liječnike potroši 200 milijardi dolara, te ako se nešto ne počne mijenjati, 2030.će biti pretilo 110 milijuna Amerikanaca, 32 milijuna više no danas, što bi moglo sustav zdravstvene zaštite dovesti do kolapsa.

Ali u nekim dijelovima SAD situacija je mnogo gora od one u New Yorku. U saveznoj državi Indiani 65 posto odraslih je predebelo, 30 posto djece u dobi od 10 do 17 godina je bolesno debelo, a radnički gradić Evansville sa 120.000 stanovnika na jugu države sa 38 posto pretilih nosi tužan rekord najdebljeg grada u zemlji. Groteskni prizori s ulica podsjećaju na odraze u cirkuskom zrcalu koje skraćuje i širi ljudsku figuru. Grad je opasan teretanama, fitnes centrima i ima 65 parkova, ali u gradu nema mnogo kretanja. Tek navečer na obalama rijeke Ohio mogu se vidjeti natočeni beskućnici, a tijekom dana gužva je tek u čekaonici autobusnog kolodvora gdje putnici u zategnutim majicama XXXL veličine čekaju prijevoz, ispijajući zaslađene gazirane sokove iz golemih vaza za cvijeće.

Živo je tek u golemim trgovačkim centrima, inačicama našeg West Gatea ili Arene, gdje voluminozni roditelji s nadutim mališanima žvaču pohanu piletinu, jedu sladoled iz lonaca i vade grickalice iz vrećica veličine jastučnica. Ne impresioniraju ih akcije njihova gradonačelnika Lloyda Winneckea, koji obilazi male okolne farme i tržnice, grickajući pred kamerama lokalne TV mrkvicu i krastavce. Borba protiv pretilosti osjetljivo je pitanje koje na lokalnim izborima ne donosi glasove birača, barem ne u Evansvilleu, gdje je početkom listopada glavni društveni događaj festival hrane, poslije Mardi Grasa u New Orleansu najveći u zemlji. Domaći specijalitet je sendvič od prženog kravljeg mozga, a nađu se tu i odresci od klokana te pohane tablice od čokolade, kao da u njima nema dovoljno kalorija, pa ih još treba zaviti u dodatne i dodati još malo masnoće.

Na jednom od naših TV kanala nedavno je emitirana epizoda iz kulinarskog serijala 'Jamiejevo ministarstvo prehrane' u kojoj Goli kuhar uzaludno pokušava nagovoriti direktore osnovnih škola u Los Angelesu da mu u školskim kantinama dopuste servirati zdrave obroke. Budući da nije uspio ući u škole, pozvao je roditelje da im zorno pokaže što sadrži hrana koju jedu njihova djeca za vrijeme odmora. Količinom šećera koju tjedno losanđeleski školarci konzumiraju kroz hranu i piće, Jamie je natrpao školski autobus, ali je šećera bilo toliko da je bijela lavina zatrpala vozilo i pretvorila ga u golemo brdo. Problem je u zaštiti interesa prehrambenih korporacija, koje bi morale mijenjati cijeli sustav, a to je skupo i ne donosi profit, očekivano je zaključio Jamie Oliver.

Stvari se teško mijenjaju u Evansvilleu, kao i u New Yorku, gdje su se nastojanja gradonačelnika pokazala prilično jalovima. Unatoč kalorijama na jelovnicima, ljudi i nadalje jedu previše, čak više no ranije, pušači nisu iskorijenjeni, a korisnici socijalne pomoći nađu načina da dođu do grickalica i pepsice. Bloombergovu politiku podržavaju dobrostojeći, mršavi bijelci, dok je većina prekomjerno debelih pripadnika niže klase doživljava kao napad na američke vrijednosti i ugrožavanje osobne slobode. Korporacije, dakako, žele prodati više, a ne manje Spritea, Fante, Cole, Papsice, Dr. Peppera i Mountain Dewa, bojeći se da se zabrana po uzoru na Bloombergovu ne proširi na ostale gradove i savezne države. Industrijski lobi stoga je pokrenuo kampanju 'Borba Njujorčana za pravo na izbor pića', poručujući građanima da gradski otac nije njihova dadilja.

U sjedištu Coca-Cole u Atlanti, kompanija je podigla tematski park i muzej u kojem caruje boca čuvenog pića. Davno, u samom početku, prodavalo se u boci manjoj od dva decilitra, a jedan stari plakat reklamira bocu od pola litre kao idealnu mjeru za tri osobe. Na svojoj naslovnici dnevni list USA Today nedavno je izvijestio da tri velika nacionalna lanca - Taco Bell, Steak 'n Shake i Sonic – planiraju agresivnu reklamnu kampanju za bezalkoholna pića kao sastavni dio doručka. Zašto kola uz doručak? Zato što je profit od nje veći nego od kave, a glasnogovornik Taco Bella izjavljuje da to 'potrošači sami žele'. U lancu Steak 'n Shake pak u specijalnoj ponudi doručka u 'sretnim satima' od 6 do 11 nude devet i pol decilitara Coca-Cole za siću od jedva osam kuna. Na mnogobrojne kampanje u ratu protiv kalorija, kompanije reagiraju samo kada moraju sačuvati ugled, pa je McDonald's povukao s jelovnika supersize čaše sode nakon što se 2004. digla galama oko dokumentarca 'Moj supersize obrok'. U posljednjih deset godina smanjila se potrošnja zaslađenih pića i povećala proizvodnja niskokaloričnih, ali bez obzira na tu promjenu, industrija i dalje troši više milijardi na reklamu slatkih napitaka, obraćajući se najmlađima, više nego što iz državne blagajne odlazi na zdravstveno obrazovanje.

I hoće li njujorški gradonačelnik uspjeti s najnovijom zabranom megakola? Dan nakon što ju je obznanio, pojavio se ponovno na malim ekranima kao pokrovitelj Nacionalnog dana donuta (po naški krafne), dok je u čast proslave omiljenog američkog slatkiša, presvučenog čokoladom, šećernom glazurom ili džemom, proizvođač Entenmann's svečano donirao organizatorima 7.500 donuta – ukupno 2,2 milijuna kalorija. Eto što sve mora progutati jedan gradonačelnik.