Otpornost na antibiotike velika je prijetnja javnom zdravlju. Upravo zbog otpornosti na antibiotike, sve je teže liječiti određene infekcije, a i troškovi zdravstvenih sustava u svijetu ubrzano rastu. Otpornost na antibiotike posljedica je prekomjernog uzimanja tih lijekova. Istraživanja pokazuju da brojke o uzimanju antibiotika u svijetu neprestano rastu. Pacijenti u ordinacijama sami traže antibiotike, a liječnici im daju jer žele biti na razini očekivanja svojih pacijenata.

'Najčešći razlog za prepisivanje antibiotika i Hrvatskoj i u svijetu su akutne respiratorne infekcije, odnosno to su infekcije gornjih dijelova dišnoga puta kao što su grlo, ždrijelo… I pacijenti i liječnici žele da takvi problemi što prije završe, ali postoji jedan problem. Naime, najveći dio tih infekcija izazvan je zapravo virusima na koje antibiotici ni na koji način ne djeluju. I tu zapravo nastaje cijeli problem oko antibiotika. Nažalost, neki liječnici su skloniji prepisivati antibiotike pacijentima, posebno ako pacijenti inzistiraju. To ovisi o nekoliko stvari, a najviše ovisi o edukaciji liječnika. Hrvatska u pogledu obiteljske medicine nije baš na visokoj razini odnosno samo 50 posto liječnika koji rade u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj su specijalisti obiteljske medicine', objašnjava nam dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih liječnika.

Ističe kako je najveći problem kod akutnih respiratornih infekcija – strpljenje: 'Ne da se čekati ni pacijentu, a ni liječniku da se ti simptomi smire. Kada pacijent počne uzimati antibiotike i simptomi se smire, onda pacijent misli da antibiotici djeluju, ali to je zabluda. Ti simptomi ionako bi se u tom vremenu smirili sami od sebe.'

Iako većina ljudi vjeruje kako zna sve o antibioticima, istina je to da je vrlo malo ljudi svjesno o kakvim je lijekovima zaista riječ. 'Problem nekontroliranog, odnosno čestog uzimanja antibiotika vodi prema otpornosti na djelovanje antibiotika. Bakterije su vrlo izdržljivi organizmi i imaju niz načina za prilagođavanje kad su izložene antibioticima. Najveći je problem tzv. selektivno izlaganje antibioticima. To je kad se često koriste određene vrste antibiotika zbog selektivnog izlaganja antibiotiku dolazi do mutacija na bakterijama i one postaju otporne na antibiotike. To postaje svjetski problem zato što bakterije rezistentne na većinu antibiotika putuju i bez problema se prenose s kontinenta na kontinent, a neke od njih su vrlo opasne', napominje dr. Soldo.

A uz bakterije idu i nuspojave kao i mogući razvoj sekundarne bakterijske infekcije dok se liječi ona koja se prva javila. 'Antibiotici su jedni od rijetkih lijekova na tržištu koji uvijek imaju nuspojave, a to je zato što su antibiotici glupi. Oni ne raspoznaju korisne od štetnih bakterija', ističe naš sugovornik.

Dodaje kako u svom mehanizmu djelovanja antibiotici uništavaju svaku bakteriju koja je osjetljiva na određeni antibiotik: 'Zato se događa da antibiotici često uništavaju probavnu, odnosno crijevnu floru. Oni uništavaju dobre bakterije koje pomažu da naša probava funkcionira normalno. Uništavaju i bakterije u usnoj šupljini koje nas štite od virusnih infekcija. Ljudi su vjerojatno i sami primijetili da se razbole nakon uzimanja antibiotika. To se, primjerice, često događa kod infekcije mokraćnih putova. U mokraćnom mjehuru imate floru na koju smo naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem. Kad tu floru uništite antibiotikom, dajete zapravo priliku lošim bakterijama poput Escherichia coli da povećaju svoje kolonije i izazovu infekcije mokraćnog mjehura. Escherichia coli je bakterija koja je sve otpornija na većinu antibiotika.'

Zbog svega navedenog, s antibioticima bismo trebali postupati opreznije. 'Većina respiratornih infekcija traje pet do sedam dana i ako pacijent nema visoku temperaturu i otežano gutanje, onda ne bi trebao odmah posezati za antibioticima. Treba pričekati koji dan i vidjeti što će se dogoditi, a ne odmah ići na antibiotike', savjetuje dr. Soldo.