Dobre vijesti stižu iz C&A. Ako ste mislili da ćete za majicu s markicom koja jamči organsko podrijetlo pamuka platiti mnogo više od proizvedene od sirovine iz konvencionalnog uzgoja, varate se. Cijena je ista.

Neki drugi naplaćuju je mnogo više, ali politika ove tvrtke u posljednjih deset godina borba je za čišću Zemlju, a cijene su najbolji način da se masovnog potrošača pridobije za svoju ideju. Naime, konvencionalno uzgojen pamuk jedna je od najzagađenijih kultura na svijetu, jer se za njegov uzgoj koristi više od 10 posto svih pesticida i do 25 posto svih insekticida korištenih u svijetu!

Zašto kupovati organski pamuk

Pod geslom 'mi ne govorimo o odgovornosti, mi je preuzimamo', nizozemska tvrtka sa 34.000 zaposlenih, prodavaonicama u 26 zemalja na tri kontinenta i godišnjim prihodom od osam milijardi i koji dolar više, iz modnog se lanca koji je nekada nudio hrpu robe sintetičkog podrijetla, prebacio u najvećeg kupca organskog pamuka u svijetu. Prošle, 2013. čak je 38 posto njihovih kolekcija ili 110 milijuna (još 2010. iznosio je samo 26 milijuna) prodanih artikala izrađenih od bio pamuka, uzgojenog bez umjetnog gnojiva i pesticida.

Zašto treba kupovati krpice organskog podrijetla? Bio pamuk mekaniji je, ugodniji za kožu, ima hipoalergenski učinak, ostavlja pet puta manje otpadnih voda od onoga konvencionalnog uzgoja. Tako su ga uzgajali naši stari prije kemijske revolucije kada je priroda još bila čista i nevina, tako treba i danas. Sve za pet, rekli bi naši, no zašto je onda svijet preplavilo 99 posto GMO pamuka, a organskog ima samo jedan jedini posto?

E, to pitajte masovne potrošače u zemljama masovne potrošnje sa svjetskim modnim lancima i formulom poslovnog uspjeha: roba u što kraćem roku mora stići do kupca uz što nižu cijenu i u što kraćem vremenu mora biti zamijenjena novim modelom. Zamislite samo Zaru koja godišnje proizvede 840 milijuna komada odjeće, dovoljno da svaki osmi Zemljanin svakih dvanaest mjeseci odjene jednu novu Zarinu krpicu. Naravno, Zara nije jedina, a za to treba puno energije i sirovina, pa i pamuka. Mnogo pamuka. A mnogo pamuka dobit ćete uzgojem novih sorta, genetski manipuliranih da daju što više doprinosa, pa u potrazi za najisplativijom vrstom, samo moskovski Biotehnički institut navodno uzgoji 500 novih godišnje. I korištenjem pesticida da plod ne pojedu nametnici, a tomu ćete dodati još umjetna gnojiva i puno, puno vode – 10.000 do 17.000 litara na kilogram GMO pamuka - gotovo dvostruko više od količine koju popije kilogram bio pamuka.

Politika 'čiste mode'

Kada su napunili džepove GMO pamukom, svjetski lanci priznali su prednosti pamuka organskog podrijetla. On je sada u modi i skuplji je na tržištu, što je izazov prevarantima, koji su pod deklaracijom '100 posto bio cotton' poznatim lancima poput H&M-a, Topshopa, Zare i samog C&A podvalili mješavinu GMO-a, što je 2010. u Njemačkoj prouzročiloveliki tekstilni skandal zbog kojeg su se tvrtke morale ispričavati potrošačima.

A slijedeći politiku 'čiste mode', C&A se namjerava najkasnije do 2020. u cijelosti prebaciti na organski pamuk pa je još 2012. za 78 posto povećao narudžbe. 'U posljednjih deset godina surađujemo s uzgajivačima, nevladinim organizacijama i dobavljačima na organiziranju opskrbnog lanca organskog pamuka' - stoji u njihovim priopćenjima.

I tu počinju problemi, jer na tržištu nema dovoljno sirovine. Dok potražnja raste, ponuda se samo u 2012. godini smanjila za osam posto. Razloga je više, od prirodnih nepogoda i politike, do samog procesa uzgoja. Nakon Indije i Turske, jednog od najvećih uzgajivača prirodnog pamuka, Siriju (godišnje je izvozila 20.000 tona) potresaju krvavi događaji, tijekom kojih je obustavljen izvoz – do kada, ne zna se. Najvećeg uzgajivača u SAD-u, Teksas, prošle su godine pogodile katastrofalne suše i stradao je cjelokupan urod. Iako je 50 posto zemalja proizvođača povećalo produkciju, prinosi usjeva se smanjuju, dobrim dijelom zbog nedostatka znanja o ekološkoj poljoprivredi.

Organski pamuk postaje 'bijelo zlato'

Farmeri ne mogu preko noći slijediti novi trend, jer za prirodni uzgoj 'bijelog zlata' tlu je potrebno tri godine odmora da se oslobodi svih toksina, a treba im i vremena za svladavanje najboljih metoda uzgoja. U međuvremenu od nečega moraju i živjeti, pa ih većina oklijeva držeći se radije uhodanog biznisa. Indija uzgaja 74 posto svjetske količine bio pamuka, ali proizvodnja opada, jer uzgajivači teško dolaze do kvalitetnog genetski nemanipuliranog sjemenja i ne mogu toliko dugo čekati do prve zarade te su, uz podršku C&A – kako to naglašava kompanija - ovih dana osnovali poseban odbor koji bi se trebao brinuti za to da što lakše dođu do kvalitetnog sjemenja.

Mnogi se sitni proizvođači plaše promjena poučeni tragičnim primjerima manipulacije uzgajivačima GMO pamuka. Riječ je o 'GMO genocidu', kako je britanski princ Charles nazvao slučaj Bt-pamuka, nakon čijih je tragičnih posljedica osnovao u Indiji zakladu Buhumi Vardaan s idejom da pomogne malim uzgajivačima i promovira ekološki uzgoj.

Riječ je korištenju sjemenja tzv. pamuka Bollgard I, II i III moćne korporacije Monsanto, s ugrađenim genima Bt, odgovornima za proizvodnju specifičnog proteinskog toksina smrtonosnog za nametnike pamuka. Uz podršku vladinih agencija i znanstvenika, proizvođač sjemenja Monsanto udario je žestoku reklamnu kampanju tvrdeći da nove usjeve ne treba prskati insekticidima, što znači niže troškove, veći urod, zaštitu okoliša i mnogo veću zaradu. Komercijalna sjetva prvog GM usjeva Bt-pamuka dopuštena je 2002. u šest indijskih država, seljaci su masovno podizali kredite za nabavu sjemenja te je uskoro na 9,4 milijuna hektara (oko 90 posto površina pod pamukom) zasijano 780 hibrida s genima Bt.

No pamučni moljac brzo je bio otporan na toksin Bt-pamuka, a neki, do tada neopasni sekundarni štetnici počeli su desetkovati polja. Pokazalo se da Bt-pamuk zahtijeva veća ulaganja u mineralna gnojiva i navodnjavanje, jer je posebno osjetljiv na sušu u vrijeme formiranja tobolca, što je seljacima diglo troškove u nebo. I znanstvena studija indijske organizacije Navdanyje potvrdila je da Monsantov Bt-pamuk nepovratno uništava tlo. Kada je još Indiju pogodila suša, mnogi uzgajivači nisu vidjeli izlaza. Samo u državi Maharashtri u 2010. samoubojstvo je izvršio 3.141 farmer.

Pokazalo se da se od pamuka živi, ali i umire.