Od pojedinaca koji hrču u kazalištu ili kinu ili pak onih koji tonu u san za vrijeme vožnje javnim prijevozom, neki ljudi jednostavno ne mogu držati oči otvorenima. Međutim, koji je pravi razlog takve pospanosti tijekom dana i isplati li se uopće odupirati potrebi za drijemežom? Nakon velikog istraživanja, stručnjaci otkrivaju najnovija saznanja po tom pitanju.

Uobičajeno je da vam se prispava nakon ručka
Prirodni pad energije koji se događa u poslijepodnevnim satima memoriran je u našem unutarnjem satu. Naime, onoga trenutka kada se probudimo, tijelo počinje otpuštati hormon za spavanje, melatonin, kako bi tijelo ponovno kasnije bilo spremno za san.

U međuvremenu, dio našeg unutarnjeg sata koji upravlja svjesnim reakcijama, ima tendenciju uključivanja tek u kasno poslijepodne. Stoga se ponekad zna dogoditi razmak između kojega osjećamo potrebu za snom, a osjećaj budnosti još nije nastupio. U tome trenutku unutarnji sat još nije obavijestio tijelo da ostane budno pa osjećamo kao da drijemamo, napominje Russell Foster sa Sveučilišta Oxford.

Osim toga, veliku ulogu mogu igrati i geni koji određuju hoćete li biti jutarnji ili večernji tip, napominje doktor Guy Meadows.

Međutim, ako spavate cijeli dan, trebali biste se zabrinuti

Ako se uhvatite kako nekontrolirano drijemate ili pak spavate cijeli dan, vjerojatno ste kronično neispavani. 'Pospanost koja traje cijeli dan ukazuje na poremećaje spavanja ili pak nedostatak sna', kaže profesor Jim Horne sa Sleep Research Centre na Sveučilištu Loughborough.

Ukoliko tijekom noći ne spavate dovoljno, a to je sedam do osam sati, idući dan ćete osjećati posljedice toga. Prvo što trebate napraviti je ukloniti sve što vam ometa kvalitetan san, kao što je gledanje televizije prije spavanje ili pak provjeravanja e-mail u krevetu. 'Uklonite te faktore koji ometaju san i ubrzo ćete uočiti kako potreba za drijemanjem tijekom dana nestaju', savjetuje doktor Meadows.

Pretjerana pospanost, velika potreba za drijemanjem ili pak činjenica da vrlo često zaspite tijekom dana često mogu biti znakovi poremećaja spavanja kao što je bruksizam ili nesanica.

Možda ne spavate zbog lijekova koje pijete
Neki lijekovi, kao što su antidepresivi, antihistamini i lijekovi protiv prehlade, jednostavno izazivaju pospanost tijekom dana. Proizvodi koji sadrže starije umirujuće antihistamine poput difenhidramina najvjerojatnije će izazvati pospanost. Doksilamin i prometazi također mogu izazvati pospanost.

Neki ljudi jednostavno imaju genetski predispoziciju da osjećaju veću pospanost pod utjecajem tih lijekova. Uzimanje lijekova noću može uzrokovati pospanost idući dan, jer nekim lijekovima treba i nekoliko sati da nestanu iz tijela.

Žene češće imaju problema sa spavanjem
'Žene češće od muškaraca pate od nesanice, i to u odnosu 65:35. Djelomičan razlog tomu je činjenica da žene pate od većeg broja hormonalnih poremećaja koji utječu na san, a osim toga žene se češće i brinu. Zbog toga ženski mozak tijekom noći vrlo često obrađuje cijeli niz informacija, što može rezultirati većim razinama hormona stresa, kortizola zbog kojega je tonjenje u san teže.

Međutim, drijemanje tijekom dana je kod muškaraca češće nego kod žena, a popodnevnom snu skloniji su oni koji manje zarađuju nego li oni koji zarađuju više, pokazalo je 2009. istraživanje Pew Research Centrea, piše Daily Mail.

Na spavanje utječu i godine
Uobičajena zabluda je ona da stariji ljudi tijekom dana drijemaju jer im je potrebno više sna. Međutim, najčešći razlog tomu je činjenica da stariji ljudi nisu u dovoljnoj količini izloženi sunčevoj svjetlosti koja pomaže da ostanemo budni. 'Osim toga, što smo stariji, naš unutarnji sat osjetljiviji je na izloženost dnevnome svjetlu, a stariji ljudi često pate od bolova u leđima, artritisa i problema s mjehurom što znači da se tijekom noći baš i ne naspavaju', kaže profesor Foster.

'Ovaj poremećaj češći je kod pretilih ljudi. Dok spavaju, njihovi dišni putovi često su pred kolapsom, te spavanje često započinje glasnim hrkanjem, jer zrak vibrira kako se dišni putovi sužavaju, sve do potpunog 'urušavanja' kada osoba prestaje disati na deset do 60 sekundi. Razina kisika toliko se spusti da mozak ponovno mora inicirati disanje. Oboljeli obično nisu ni svjesni ovoga poremećaja, no upravo to može biti razlog zašto se noću nikako ne možete naspavati', kaže Becca.

Osim što se ujutro bude umorni, osobe s ovim poremećajem dugoročno mogu imati problema s visokim krvnim tlakom, dijabetesom tipa 2, srčanim i moždanim udarom. Ako sumnjate da patite od ovoga poremećaja, svakako se preporučuje posjet liječniku.

Kako izliječiti pospanost
No što ako pospanost nije povezana s medicinskim problemom? Ako sutra imate vrlo važan dan te se bojite da ne zadrijemate na primjer usred sastanka, priuštite si odlazak vam te se dulje vrijeme provedite na dnevnom svjetlu.

'To će informirati mozak kako je još uvijek dan te će mozak osloboditi nešto veću količinu kortizola, hormona budnosti, savjetuje doktor Meadows. Osim toga, pripazite i što jedete. 'Ako jedete ručak bogat ugljikohidratima, razina šećera će naglo porasti i nakon toga naglo pasti. Tada ćete upasti u stanje hipoglikemije, nedostataka glukoze u krvi, dodaje doktor Meadows.

Colin Espie, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu u Glasgowu savjetuje pijenje veće količine vode te upozorava kako je prostoriju u kojoj spavate bitno često zračiti te ne održavati temperaturu prostorije previsokom.