Postoje neke dvojbe o tome treba li krumpir uopće klasificirati kao povrće, jer niti nutritivno niti fizički ne izgleda poput drugog povrća koje smatramo zdravim, kao što su brokula ili špinat. Krumpir se prvenstveno sastoji od ugljikohidrata, što ga čini više škrobnim povrćem poput kukuruza i graška.

Međutim nutricionisti savjetuju da prilikom planiranja obroka o krumpirima razmišljamo kao o škrobu ili žitaricama, a ne kao o povrću. Dakle dodate li svom obroku krumpir, smeđu rižu ili tjesteninu, doći ćete otprilike na isto, ali ako uz smeđu rižu ili tjesteninu dodate krumpir kao povrće, vjerojatno ćete prekoračiti preporučeni unos škrobnih ugljikohidrata.

Je li krumpir zdrav ili nije?

Puno ljudi izbjegava krumpir, osobito oni koji pokušavaju izgubiti koji kilogram, ali nutricionisti ga preporučuju kao izvrstan dodatak zdravoj prehrani. Bogat hranjivim sastojcima i zbog drugih blagodati za zdravlje, krumpir je vrsta hrane koju većina zdravih ljudi nikako ne bi trebala izbjegavati.

Prednosti krumpira

Sjajan je izvor nekoliko vitamina i minerala poput kalija, folata te vitamina C i B6. Prvenstveno se sastoji od sporo probavljivih i zasitnih ugljikohidrata, a sadrži i umjerenu količinu proteina i vlakana. Budući da je riječ o sporo probavljivom ugljikohidratu, mala količina krumpira može pomoći u produljenju osjećaja sitosti i izbjegavanju prejedanja i nezdravih grickalica tijekom dana.

Krumpir sadrži i antioksidante koji sprečavaju nastanak štetnih slobodnih radikala u tijelu. Osim toga, sadrži otporni škrob, čije je djelovanje slično djelovanju topivih vlakana pa može pomoći u regulaciji šećera u krvi, pospješiti zdravlje probavnog sustava i pružiti dulji osjećaj sitosti.

Velika blagodat krumpira je velika količina kalija koju sadrži. Mnogi koji izbjegavaju krumpir nisu svjesni toga da on ima više kalija nego banana. Iz samo jednog srednje velikog gomolja može se dobiti najmanje četvrtina dnevno preporučene količine kalija.

Nedostaci krumpira

U konzumaciji krumpira važno je biti umjeren, a važno je i pobrinuti se da ga jedete pripremljenog na zdrav način. Prije svega, izbjegavajte prerađeni krumpir, kao i svu ostalu prerađenu hranu.

Nezdrava priprema može obezvrijediti hranjivu vrijednost krumpira pa ako vam je pomfrit omiljeni način uživanja u krumpiru, negativni učinci prženja, masti i soli za vaše zdravlje nadmašit će svaku korist koju imate od njegove konzumacije.

U usporedbi s brojnom drugom hranom, krumpir ima visok glikemijski indeks (GI). Razlog tome je visoka zastupljenost škroba koji se tijekom probave prilično brzo razgrađuje i pretvara u šećer, što može dovesti do skoka razine šećera u krvi. Zbog toga se preporučuje ograničavanje konzumacije krumpira dijabetičarima i osobama koje imaju problema s povišenim šećerom u krvi. Onima koji ne pate od dijabetesa ili nekog drugog stanja koje utječe na razinu šećera u krvi preporučuje se kombiniranje krumpira s hranom koja sadrži puno bjelančevina i masti jer se na taj način može ublažiti skok inzulina. Jedenjem samo hrane bogate ugljikohidratima može doći do brzog skoka porasta inzulina i pada njegove razine, a kombiniranjem s drugim skupinama hrane može se usporiti probavu, osigurati dugotrajnu energiju i izbjeći te skokove inzulina.

Doprinosi li krumpir debljanju?

Konzumacija krumpira nekoliko puta tjedno neće vas udebljati. Nemali je broj pretilih ljudi koji nikad nisu ni dodirnuli, a kamoli pojeli krumpir, jer debljanje je složen proces koji uglavnom nastaje zbog viškova, kako hrane, tako i neaktivnosti. Krumpir je stoljećima bio ključan dio prehrane u raznim dijelovima svijeta, a problem pretilosti velikog dijela čovječanstva novijeg je datuma.

Mnogi se klone krumpira zbog vjerovanja da sadrži previše ugljikohidrata, ali nutricionisti tvrde da to nije razlog zbog kojega ga treba izbjegavati. Uvijek valja imati na umu kvalitetu i količinu hrane koju jedemo, a ograničavanje ili odbacivanje cijelih skupina hrane nije nužno najbolji put do zdravlja.

Ugljikohidrati iz krumpira doprinose prehrani kao važan izvor energije, ali kao i s drugom hranom, posebno žitaricama, kruhom ili tjesteninom, moramo paziti na količinu i porcije. Iako su došli na loš glas, ugljikohidrati su za naša tijela preferirani izvor energije, pa tako i krumpir ima svoje mjesto u zdravoj, dobro uravnoteženoj prehrani.

Jesu li neke vrste krumpira zdravije od drugih?

Podjela krumpira kod nas se uglavnom svodi na crveni i bijeli, ali zapravo postoji jako puno vrsta u koje se ubrajaju i batati. O tome koju bi vrstu bilo najbolje jesti ne trebate previše brinuti jer je većina njih prilično hranjiva. Razlike se svode na profil hranjivih sastojaka pa dok sorta russet sadrži puno kalija, batat je bogat vitaminom A.

Općenito, krumpir je zdrav izvor hranjivih tvari za većinu ljudi i dok god koristite bilo koju vrstu kao cjelovitu hranu, činite bolji izbor nego da posežete za nekom prerađevinom.