Ako pratite društvene mreže, velika je vjerojatnost da ste već čuli za dr. Alija Fenwicka, bihevioralnog psihologa kojem je uspjelo gotovo nemoguće - svakodnevno zaokupiti pozornost milijunske publike temama iz moderne psihologije.

Modernom psihologijom i svakodnevnom dramom bavi se i njegova knjiga 'Crvene zastavice, zelene zastavice', koju je osobno i premijerno predstavio u prostorima zagrebačke knjižare Znanje.

Doktora Fenwicka imali smo čast i osobno upoznati te popričati s njime o najzanimljivijim temama iz knjige. Na samom početku intervjua, zanimalo nas je kako nam u svakodnevnom životu pomažu znanja o crvenim i zelenim zastavicama - odnosno negativnim i pozitivnim ponašanjima iz okruženja (ali i nas samih).

Brze odluke narušavaju odnose

'Kako biste se mogli bolje nositi s ljudima, važno je naučiti prepoznati crvene i zelene zastavice u njihovim ponašanjima. Rano prepoznavanje crvenih zastavica može vam pomoći da riješite problematična područja u međuljudskim odnosima prije nego što odnos postane kompliciraniji, pomoći vam da se suočite s problematičnim područjima kod drugih (ili kod sebe), ili vam pomoći da odlučite ne investirati dalje u pojedini odnos (npr. u datingu)', govori nam dr. Fenwick pa pojašnjava na koji nam način brze odluke otežavaju odnose i svakodnevicu:

'Ljudski mozak sklon je brzim odlukama. Međutim, brze odluke ne rezultiraju uvijek pozitivnim ishodima. Brzo donošenje odluka može uzrokovati neispravne i pristrane ishode, pogotovo u međuljudskim situacijama. Važno je naučiti što je zdravo i nezdravo ponašanje. Pogotovo u današnjem svijetu, društvena interakcija i društvene norme su se puno promijenile, što mnoge ljude ostavlja u neizvjesnosti oko toga što je prihvatljivo, a što nije. Moja knjiga 'Crvene zastavice, zelene zastavice' pomaže u pravilnoj procjeni pri pokušaju prepoznavanja zdravog i toksičnog ponašanja kod drugih (i također kod sebe).'

Iako zvuči jednostavno, u praksi je potrebno ponešto vježbanja da bismo istrenirali mozak da prvo procijeni situaciju i ocijeni je li u kategoriji 'crveno' ili 'zeleno'. Dr. Fenwick ističe kako postoji niz mentalnih obrazaca koji nam ometaju nepristrano prosuđivanje, poput automatskog negativnog razmišljanja, stereotipiziranja, sklonosti potvrđivanju i raznih mentalnih modela.

'Uvijek vrijedi imati na umu da razni mentalni prečaci štete našim odlukama kada je riječ o prosudbi i procjenama drugih, ali i da 'crveno' nije samo crveno, kao što 'zeleno' nije samo zeleno. To su mentalni okviri koji vam pomažu usporiti svoje razmišljanje i postati refleksivniji o tome što vas potiče te procijeniti je li crveno i zeleno koje vidite kod drugih zaista prisutno (i kako se onda s time učinkovito nositi).'

Je li problem u partneru ili nama samima?

Istaknuo je i zanimljiv primjer iz područja partnerskih odnosa te važnosti da se uvijek zapitamo - je li stvarno problem u partneru ili možda u nama samima?

'Možda mislimo da je netko drugi crvena zastavica, a zapravo je ona u nama. Na primjer, možda ste u dugoročnoj vezi i odjednom je pronalazite iznimno dosadnom. Imate savršenog partnera, veza je potpuno normalna i vrlo stabilna. Dosada bi mogla biti produkt vaše ovisnosti o kaosu, a stabilnost u vašem odnosu čini vas svjesnijima vašeg unutarnjeg kaosa. Krivite svog partnera za dosadu, ali zapravo biste vi trebali raditi na suočavanju sa svojom potrebom za dramom. Drugi primjer je kada netko napravi jednu grešku, i vi potpuno otpišete tu osobu. Jeste li ovu odluku donijeli promišljeno ili reagirate iz straha od napuštanja i radije se odreknete nekoga kako biste se osigurali da prvi ne budete povrijeđeni?'

Prevenirajte burnout osobnim granicama

S doktorom Fenwickom porazgovarali smo i o pitanjima teških odnosa na poslu te sve raširenijoj pojavi burnouta - sindroma emocionalnog sagorijevanja uzrokovanog stalnim stresom.

'U knjizi imam šest poglavlja posvećena radnim odnosima, u kojima također obrađujem teme mentalnog zdravlja, sigurnih radnih okruženja i postavljanja granica na poslu. Sprječavanje izgaranja nije samo odgovornost tvrtke. To je također odgovornost zaposlenika. Oboje bi trebali usmjeriti svoju pažnju na poboljšanje dobrobiti na radnom mjestu i smanjenje rizika od izgaranja. Različita poglavlja govore o različitim načinima na koje tvrtke, menadžeri i zaposlenici mogu preuzeti kontrolu nad svojim blagostanjem na poslu, postati odlučniji u izražavanju granica, te kako prepoznati znakove nezdravog ponašanja koji mogu doprinijeti mogućem izgaranju ili drugim neugodnim zdravstvenim stanjima na radnom mjestu.'

Ruku pod ruku s burnoutom ide i stalan osjećaj premorenosti, do kojeg najčešće dovodi zahtjevan izazov balansiranja privatnog i poslovnog. Mnogima je dobro znana situacija u kojoj kući stižu u potpunosti fizički, emocionalno i mentalno potrošeni, a tek su tada pred njima brojni, neizbježni zadaci.

'Točno! Da, neizvjesnost današnjeg svijeta čini život težim. Rastuće cijene energije, ratovi, pandemije, neizvjesnost posla (npr. zbog umjetne inteligencije, ekonomije), promjene društvenih normi, samo su neki primjeri. Knjiga stavlja mnoge događaje suvremenog doba u perspektivu i također pomaže čitatelju da dublje razmisli kako ti događaji utječu na njih same i na njihovu interakciju s drugima; što dovodi do manje prekomjernog razmišljanja i bolje prilagodbe modernom životu', kaže dr. Fenwick i nastavlja:

'Postajanje svjesnijima toga kako na nas okolina utječe, bolje razumijevanje međuljudskih odnosa (i kako ih održavati), te pronalaženje načina za suočavanje sa svakodnevnim stresorima, može pomoći čitatelju da pronađe više ravnoteže sa sobom i s okolinom. Izgradnja jakih međuljudskih odnosa pokazala se ključnim faktorom koji doprinosi dužem životu i boljem upravljanju stresom. Pozitivan učinak knjige, ako ljudi počnu primjenjivati znanje, bit će ispunjeniji odnosi, više sreće i manje stresa. Lijepa stvar kod knjige je što također pruža alate, vježbe, okvire i igru kako bi se upravo to postiglo.'

Malim koracima do više sreće i manje stresa

Kako bi vam olakšao u procesu promjene i ostvarivanju svakodnevice s manje drame te više kvalitetnih, ispunjujućih bliskih odnosa, ugledni psiholog zaokružio je knjigu praktičnim vježbama.

Napominje kako je upravo njihovo prakticiranje ključno jer samim čitanjem ne možemo očekivati konkretan napredak.

'Promjene u ponašanju nisu nimalo lake. Promjena bilo čega što je duboko ukorijenjeno u načinu razmišljanja i ponašanja uvijek će biti izazovna. I nije svatko u mogućnosti promijeniti sve što želi. Postoji više čimbenika (npr. okolišni, društveni, psihološki, biološki čimbenici) koji utječu na stupanj onoga što je promjenjivo i što nije. Kada je riječ o promjeni stava i vrijednosti, smatram da je to jedno od najtežih stvari za promijeniti. Vaši mentalni modeli i vrijednosti temelji su vašeg bića.Njihova promjena znači mijenjanje onoga tko ste (odnosno vjerujete da jeste). Neki ljudi nisu spremni na to, i ne možete ih prisiliti da se promijene', ističe dr. Ali Fenwick.

Srećom, postoje mali koraci koje možete poduzeti već danas.

'Postati svjestan vlastitog ponašanja i obrazaca razmišljanja polazište je za stvaranje promjena u vašem životu. Veći dio svog života provodimo na automatskom pilotu (zadano razmišljanje). Mozak je lijen na taj način, voli raditi stvari koje već zna i osjeća se ugodno radeći. To uključuje upravljanje vašim ponašanjem bez da o tome razmišljate (npr. navike, emocionalne reakcije, okidači, brzo donošenje odluka na temelju prošlih iskustava). Vježbe iz knjige pomažu u tome da nevidljivo postane vidljivo. Nakon toga, vježbe pružaju priliku da se promijeni ono što je sada postalo vidljivo (putem samopromišljanja ili povratnih informacija od drugih). Pruža vam alate za promjenu vašeg postojećeg načina djelovanja i pomaže vam u predlaganju novih načina razmišljanja i ponašanja. Zatim vam pruža načine da to stavite u praksu (pružajući savjete o tome kako se nositi s očekivanim izazovima postajanja novom verzijom sebe).'

'Druge ljude ne možete popraviti pa - nemojte ni pokušavati!'

Cijenjeni bihevioralni psiholog i profesor u razgovoru za tportal istaknuo je i koliko je bitno da smo svjesni toga da ne možemo popraviti druge ljude.

'Druge ljude ne možete popraviti pa - nemojte niti pokušavati! Ako želite da vas drugi ljudi drugačije tretiraju, recite im što vas smeta u njihovom ponašanju i kakve su posljedice za vaš odnos ako se takvo ponašanje nastavi. Također, postavljanjem granica možete naučiti ljude da vas drugačije tretiraju, i ako vas više ne kontaktiraju nakon što izrazite svoje zahtjeve, pustite ih. Čvrsti ljudski odnosi temelje se na pozitivnim međusobnim interakcijama.'

Za kraj, zanimalo nas je i što svatko od nas može učiniti da se ustrajemo na putu promjene kada se suočimo s izazovima (kao što je naveden gubitak određenih osoba iz svog života ili promjene u odnosima).

'Važno je znati da će sve novo što radimo, u smislu drugačijeg pristupa životu, prirodno izazivati osjećaj nelagode i otpora (npr. suočavanje s unutarnjim crvenim zastavama, novi načini razmišljanja, eksperimentiranje s novim ponašanjima). Prvo, bit će potrebno značajno napora za suočavanje s uobičajenim ponašanjem. Drugo, čim izađete iz svoje zone udobnosti, možda ćete se suočiti s osjećajima nesigurnosti, anksioznosti pa čak i krivnje. Samo pomislite na primjer postavljanja granica. Na papiru to može zvučati tako jednostavno, ali ako to pokušate u stvarnom životu, možda ćete se osjećati nesigurno i bojati se kako će drugi reagirati', kaže psiholog i završava u pozitivnom tonu:

'Zapamtite, ovi osjećaji nesigurnosti su nešto pozitivno. Vaše tijelo vam govori 'Ne prepoznajem ovo što radiš - mora da nije sigurno'. Preoblikujte te osjećaje kao 'Radim nešto novo i ovo je znak da moje tijelo uči kako se prilagoditi ovoj novoj verziji mene. Neka slobodno nastavi s tim!'. Ova prilagodba može potrajati dugo, ali nastavite. Na kraju će postati prirodno. Još jedan dobar način da ostanete predani osobnom razvoju i mijenjanju nepodržavajućih ponašanja u sebi je povezati vaše poboljšane obrasce ponašanja s određenim ciljem ili identitetom koji želite postići. Npr. biti bolji partner/roditelj, izgraditi zdravije odnose s prijateljima ili kolegama, biti uspješniji u životu, učiniti svijet boljim, isl. Dugoročan cilj koji za vas ima smisla pomoći će vam ustrajati kada je najteže', zaključuje dr. Fenwick.