Bilo je to na satu povijesti, u srednjoj školi u Virdžiniji. Jedan je učenik doturio ceduljicu Seanu Parkeru na kojoj je pisalo da ga ispred škole čeka otac zbog zakazanog pregleda kod ortodonta. Seana je oblio hladan znoj jer je znao da nema zakazan nikakav pregled, još manje uz pratnju oca. Kad je s ljutitim Parkerom seniorom stigao u njihov skromni obiteljski dom, agenti FBI-ja iz njegove su sobe već iznosili računalo, knjige i papire.

Nije to bilo čudo: 16-godišnjem hakeru nije još narasla brada, a već je ušao u baze podataka nekoliko multinacionalnih korporacija, čak i u neprobojnu bazu podataka Pentagona. Nekako u isto vrijeme mladi Parker je putem interneta upoznao 15-godišnjeg hakera Shawna Fanninga, koji se sjeća: 'Već u prvom razgovoru završili smo na stvarima kao što je teorijska fizika.' A od hakera do internetskog poduzetnika svjetske klase prošle su samo tri godine.

Godine 1999, u devetnaestoj, zajedno s maloljetnim Fanningom kreirao je Napster, digitalni muzički servis koji je temeljito uzdrmao glazbenu industriju i završio milijunskim tužbama glazbenih izdavača i glazbenika zbog zaštite autorskih prava. U dvadeset i trećoj s dvojicom studenata informatike na Stanfordu razvio je online adresar i servis društvene mreže Plaxo, koja i danas ima 20 milijuna korisnika. Sa 24 godine odigrao je ključnu ulogu kao predsjednik Facebooka, mamutske društvene mreže na kojoj trenutno pola milijarde ljudi provodi 700 milijardi minuta mjesečno. Prorok weba, sukreator prave revolucije u komunikaciji i jednostavno genij, kako ga mnogi opisuju, Parker je danas, u trideset i trećoj, 'slučajni milijarder' u usponu.

U svojoj knjizi Slučajni milijarderi detaljno ga opisuje i Ben Mezrich. U toj priči o rađanju Facebooka i njegovom glavnom kreatoru, najmlađem milijarderu u povijesti, Marku Zuckerbergeru, Parker je njegov glavni mentor u prvim danima nastajanja globalne mreže. Da se u ljeto 2004. u Palo Altu nije pridružio Zuckerbergeru, Facebook zasigurno ne bi bio ono što je danas.

Nastao na temelju Mezrichove knjige, o tome govori i najnoviji film 'Društvena mreža' scenarista Aarona Sorkina i redatelja Davida Finchera (krajem listopada stiže i u naša kina), a Seana Parkera glumi Justin Timberlake. Filmska verzija priče o seksu, novcu, geniju i izdaji već je uzvitlala prašinu, a neki je uzbuđeni kritičari u trailerima proglašavaju filmom koji određuje dekadu. U njoj je Parker mali nevidljivi Lucifer koji Zuckerbergeru (Jesse Eisenberg) stalno došaptava što da radi u kompliciranim odnosima s prijateljima i sukreatorima Facebooka.

U filmu je vizionar, ali nasilan i pohlepan. 'Milijun dolara uopće nije kul. Znaš li što je kul? Milijarda!' kaže u jednoj sceni Zuckerbergeru, tom gnjevnom klincu opsjednutom seksom. Tijekom snimanja filma, Parker se s Timberlakeom susreo samo jednom jer je tvrdio da njegov filmski lik ionako nema puno veze s njim samim. Ipak, i u filmu, i u stvarnom životu uhapšen je zbog posjedovanja kokaina, zbog čega je morao napustiti mjesto predsjednika uprave Facebooka, iako protiv njega nikada nije podnesena optužnica, pa je i to vjerojatno razlog zbog kojega je scenarist Sorkin u filmu inzistirao na njegovoj ulozi glavnog intriganta.

I sam Parker tvrdi da su svi njegovi uspjesi zapravo rođeni iz grešaka. Samouk, s jedva završenom srednjom školom, astmatičar u djetinjstvu, zbog čega je često obilazio bolnice, proždirao je knjige od trenutka kada je svladao abecedu. Otac, po zanimanju oceanograf, učio ga je programiranju u sedmoj. Već u toj dobi, sjeća se tata Parker, nije bilo teme s područja književnosti, politike, medicine ili tehnologije, o kojoj nije imao elaborirano mišljenje izrečeno astronomskom brzinom. Kažu da je brutalno brz u razmišljanju i zastrašujuće dalekovidan, sa savršeno izoštrenim nosom za vrstu proizvoda i usluge koju će masovno prihvatiti potrošač. Investitor iz San Franciska i prijatelj Ron Conway predviđa da će tijekom života postaviti na noge još barem pet kompanija poput Facebooka, koje će mijenjati naš životni stil.

'Njegov je mozak poput tehnološke inačice Aleksandrijske knjižnice', kaže glazbenik Sean Lennon, sin legendarnog Beatlesa. 'Parker vjeruje da je samo pitanje vremena kada će računala moći sama kreirati glazbu'.

Peter Thiel, investitor velikog kalibra i, prema Forbesu, težak 1,3 milijarde dolara, opisuje ga kao izgubljenog unuka Howarda Hughesa. Parker je briljantni pronalazač koji mijenja Ameriku i svijet, ali ga društvo još ne razumije, tvrdi Thiel. Samosvojni vuk poput Hugesa, Parker živi na relaciji San Francisco gdje ima stan pozamašnih dimenzija i New Yorka gdje je iznajmio peterokatnicu.

Iako (još) nije toliko ekscentričan kao Hughes, bježi od medija, ne dolazi na sastanke, ne poštuje rokove i ponekad se tjednima ne zna gdje je. Voli druženje s rock zvijezdama i partijanje, zbog čega prespava dan. Ne pretjeruje, ali uživa u luksuzu, u kolekciji elegantnih bijelih cipela, ormaru punom odijela marke Tom Ford, kolekciji od stotinu vrsta čaja, travnjaku na trećem katu njujorške kuće (!) i električnom automobilu Tesla vrijednom 100.000 dolara, iako ga nema vremena češće izvesti iz garaže. Kažu da je kompulzivno darežljiv na svim dobrotvornim događanjima, a u slobodno ga vrijeme bliski prijatelj Sean Lennon uči svirati klavir.

Sav njegov svijet i filozofija tako se vrte oko novih medija i interneta, pa nije čudo što tvrdi da društvene promjene velikih razmjera ne pokreće ni biznis ni politika, nego samo neka nova tehnologija.