Postoje filmovi koji nas dotaknu na poseban nači i ostave u našoj svijesti utisak toliko dubok da ga pamte mnoge generacije. Među takvim klasicima teško je odrediti one najbolje, no izdvojit ćemo nekolicinu koju nikako ne smijete propustiti
Dosad se filmski znalci nisu uspjeli usuglasiti oko najboljeg filma svih vremena, čak ni oko najboljih deset. Jedina lista koja bi u ovoj kategoriji imala smisla bila bi možda Top 1000 jer je kriterija jednostavno previše, a glavni među njima je subjektivnost. Ako usto prihvatimo film kao sedmu umjetnost, upravo je subjektivnost temelj na kojem svaka umjetnost leži, s glavnim ciljem da u nama izazove emociju. U tom svjetlu bi svatko od nas top ljestvice najboljih filmova mogao shvatiti kao nametanje mišljenja. Stoga vam mi nećemo pokušati nametnuti naše mišljenje o tome koji je film najbolji, ali složit ćete se, popis koji slijedi zasigurno zaslužuje svoje mjesto u panteonu najvećih filmskih klasika.
S pedeset uloga, više od 2400 statista te preko kilometar i pol iskorištene filmske trake, 'Zameo ih vjetar' je od početka bio predodređen da bude velik.
Clarka Gablea i Vivien Leigh mnoge su generacije doživljavale kao oličenje ljubavi, a čuveni film Victora Fleminga još uvijek nosi mnoge 'naj' titule. I danas ga mnogi smatraju najboljim, najpopularnijim i najspektakularnijim filmom svih vremena te najljepšom ljubavnom pričom.
Grandiozna epska drama o posljednim danima aristokratskog američkog Juga, prožeta ljubavlju i mržnjom uoči građanskog rata, osvojila je srca publike, a uz njih i osam Oscara. O važnosti tog filma dovoljno govori činjenica da je dan njegove premijere guverner Atlante proglasio državnim praznikom, a kad se uzme u obzir inflacija, 'Zameo ih vjetar' je film koji je najviše zaradio na kino blagajnama.
Ako publika najviše voli 'Zameo ih vjetar', kritičarima je svakako favorit 'Građanin Kane'. Oni će ga nazvati najpopularnijim i najbolje ocijenjenim filmom svih vremena, što potvrđuje i prvo mjesto na ljestvici Američkog filmskog instituta.
Orsonu Wellesu je 'Građanin Kane' bio redateljski prvijenac u vodama dugometražnog filma, a ni sam se nije mogao nadati da će s 25 godina svojim prvim filmom zaraditi i prvog Oscara.
Iako je film u prvim godinama prikazivanja bio iznimno loše prihvaćen, danas mu kritičari pjevaju hvalospjeve zbog raznih inovacija na području filmskih i narativnih tehnika te zbog eksperimentiranja s kadrovima, montažom i zvukom, koja su utrla put mnogim budućim mladim snagama.
Osim osvojenih sedam Oscara uz još pet nominacija, dodatan razlog zašto je ovaj film na našoj listi jest što je jedan od zlatnih kipića, i to onaj za najbolji film, pripao jednom od najznačajnijih ljudi današnjeg Hollywooda.
Poznati producent Branko Lustig, naše gore list, rado ističe da mu je rad na 'Schindlerovoj listi' najdraže iskustvo u karijeri te da mu je Oscar proizašao kao rezultat tog rada draži od onog koji je osvojio za 'Gladijatora'.
Schindlerova lista može se pohvaliti zastrašujuće uvjerljivim glumačkim ostvarenjima te posebnom, gotovo opipljivom, atmosferom, pojačanom crno-bijelom tehnikom kojom je redatelj Steven Spielberg još jednom dokazao svoje majstorstvo.
Pitate se koja verzija? Bilo koja, zapravo. Već prvim pojavljivanjem na filmskom platnu 1933. godine divovski primat je okrenuo filmski svijet naglavačke, a svakom svojom reprizom u obradama uspijeva učiniti to iznova.
Kad se probijemo kroz smiješne efekte prijašnjih verzija do posljedne adaptacije Petera Jacksona, s King Kongom koji se doima stvarnim, metafora kroz koju gledatelj od početne užasnutosti tim čudovištem dolazi do spoznaje da prava zvijer čuči zapravo u ljudima pokazala se bezvremenskom, jednako nas pogađa bez obzira o kojoj se verziji filma radilo. Kad se tome pridoda i nemoguća ljubav za koju je glavni lik spreman i umrijeti, dobitna formula je nepogrješiva.
Znamo što vjerojatno mislite – trebali bismo govoriti o filmu, a ne o liku. Istina, ali King Kong posjeduje toliko moćnu karizmu da pred njom ostajemo bespomoćni činiti išta drugo do suosjećati s našim divovskim rođakom, a samim time svaki film s njegovim imenom u naslovu postaje kultnim klasikom.
'Kum'
Obiteljska kronika o obitelji Corleone rađena po bestselleru Maria Puza otkrila je mračne tajne mafije na način koji je zgrozio, ali i osvojio publiku.
Oscarom nagrađena briljantna režija Francisa Forda Coppole te izvanredna gluma prenijeli su na platno preobrazbu Ala Pacina u autoritarnog i hladnog nasljednika Don Vita Corleonea te borbu s drugim mafijaškim obiteljima za vlast u New Yorku.
Marlon Brando je ulogom Don Vita utjelovio jednog od najpamtljivijih likova filmske industrije te zaradio jednog od brojnih Oscara kojima se film može podičiti. Naime, trilogija je jedna od najnagrađivanijih, s čak 9 osvojenih zlatnih kipića te 18 nominacija.
'Casablanca'
Apsolutni klasik i po mnogima kraljevski primjerak romantičnog žanra. Humphrey Bogart i Ingrid Bergman utjelovili su poimanje ljubavi, iako ne nužno sretne.
Legendarni Bogart ostvario je ulogu života kao cinični vlasnik bara zaljubljen u fatalnu Ilsu, no srca publike, pogotovo ženskog dijela, osvojio je poznatom posljednjom scenom u kojoj pomaže njoj i njezinom suprugu da pobjegnu iz okupirane Casablance, žrtvujući time svoju sreću i demonstrirajući istinsku ljubav koja ne svojata nego oslobađa.
Kao što će Rick i Ilsa uvijek imati Pariz, tako će svi zaljubljeni, sretno ili nesretno, uvijek imati Casablancu.
Istina je da je cijela priča oko filma bila veća od same replike broda iz 1997. godine, ali okorjele romantičare nije razočarala. Kad se zanemari zarada na kino blagajnama i 11 osvojenih Oscara, sama srž priče je romantična drama dvoje ljudi za vrijeme jednog od najzloglasnijih događaja u povijesti.
Mlad, strastven i prepun žara, Leonardo DiCaprio zavrtio je glavama svih tinejdžerki, a Kate Winslet mnogim se mladićima činila kao idealna djevojka. Kemija između njih dvoje postavila je ljubavnu priču ispred tragedije brodoloma.
Čak i oni koji nisu pustili suzu za vrijeme tragičnog završetka prepoznali su ljubav između glavnih likova kakvu bi svatko poželio, koja možda ne pobjeđuje smrt, ali svladava sve društvene predrasude i prepreke.
Ovo remek-djelo Stanleya Kubricka promijenilo je lice znanstvene fantastike, a legendarni Steven Spielberg tu je promjenu nazvao velikim praskom žanra.
Iako je bilo jasno da film obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i izvanzemaljskog utjecaja na život na Zemlji, činjenica da dijalozi čine svega 40 minuta ukupnog trajanja te ne pružaju direktno objašnjenje ili zaključak, pokrenula je brojna nagađanja o značenju i poruci filma.
Znanstveno-fantastični film odjednom je poprimio ozbiljan karakter, simbolizirajući duhovno putovanje čovjeka i razmišljanje o budućnosti evolucije.
Ovaj popis mogli bismo nastaviti unedogled. Nepravedno smo zapostavili klasike poput 'Ratova zvijezda', 'Indiane Jonesa', 'Gospodara prstenova', 'Deset zapovijedi', 'Čarobnjaka iz Oza', čak i nekolicine domaćih, poput 'Tko pjeva zlo ne misli', ali kao što smo već napomenuli, dobrih filmova je mnoštvo, a kriterija previše. Za kraj ćemo vam ponuditi listu top 10 filmova po jednom od kriterija koji je u današnjem filmskom svijetu možda najcjenjeniji, a to je zarada na kino-blagajnama. Uzevši u obzir inflaciju, sljedeći filmovi su svojim tvorcima pribavili najveći profit:
1.Zameo ih vjetar
2.Ratovi zvijezda IV: Nova nada
3.Moje pjesme, moji snovi
4.E. T.
5.Deset zapovijedi
6.Titanic
7.Ralje
8.Doktor Živago
9.Egzorcist
10.Snjeguljica i sedam patuljaka
Zanimat će vas u MAXtv videoteci:
