Zanimljivo je u kojoj mjeri politika hrvatskog filmskog sufinanciranja odražava globalno filmsko stanje - na danas održanoj press konferenciji ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar otvoreno je podsjetio da su i dalje živa glavna dva kriterija po kojima neki projekt može dobiti financijski poticaj u kategoriji dugometražnog igranog filma: uradak mora ili imati golemi komercijalni potencijal, biti zacrtan kao blockbuster, po mogućnosti populistička komedija ili dječja zabava, ili se 'uvlačiti' svjetskim filmskim festivalima, ponosno braniti boje Hrvatske produkcije na međunarodnoj arthouse sceni. Baš kao što se globalni film podijelio na velike hitove za multipleks i opskurne dramice za festivalsku publiku - i Hrvatski film u svom mikrosvemiru prati slični put.

Što je s trećim putom? S autorima koji jednostavno žele snimiti... film? Pa, ako želite jednostavno snimiti dugometražnu ideju koja neće nužno ciljati na mame, tate i djecu ili kulturnu elitu Cannesa i Berlina, u gadnim ste nevoljama. HAVC nije mjesto na čija ćete vrata kucati u potrazi za lovom. 'Sustav nije savršen, mnogi zanimljivi projekti i veterani gube, puno je gubitnika u tom modelu, ali ne postoji način da se svi zadovolje. Ali naprijed uvijek idu oni koji ići moraju', rekao je Hribar.

Zbog svega toga, ovoga puta nije bilo nijednog debitantskog naslova koji je zaslužio novce u cjelovečernjoj igranoj kategoriji - jer niti jedan nije zadovoljio spomenute kriterije. Može li takva 'dvostranačka politika' donijeti išta dobrog razvoju hrvatskog filma ili je tek odraz nužnosti prezenta bez puno razmišljanja o širini futura, ostaje predmetom za neku drugu, iscrpnu raspravu, no za sada, napomenimo da u kategoriji dugometražnog igranog filma najviše slave tri redatelja, čiji su filmovi konačno dobili zeleno svjetlo za realizaciju - Daniel Kušan snimit će treći nastavak priče o Koku 'Ljubav ili smrt', za koji je od HAVC-a dobio 4.200.000,00 kuna; Branko Schmidt završava svoju trilogiju s Alenom Bovićem kao scenaristom, filmom 'Ivanova krizma' (4.600.000 kuna), a najviše novca dobio je Dalibor Matanić, 4.800.000 kuna za 'Zvizdana', omnibus koji je već dvije godine u razvoju. Riječ je o ljubavnoj priči s radnjom smještenom u tri različita razdoblja, 1991., 2001. i 2013. godinu.

Mladih autora u kategoriji sufinanciranja razvoja scenarija i projekata zato ima pregršt - novac za buduće projekte dobili su Ivan Ramljak, Hana Jušić, Igor Šeregi, Zoran Lazić..., baš kao i Vlatka Vorkapić, Goran Dević i Nevio Marasović. Sve zajedno, na Javni poziv za poticanje audiovizualnog stvaralaštva stigle su 273 prijave, od čega su odobrena 43 projekta: 8 u kategoriji animiranog filma, 11 u kategoriji eksperimentalnog filma, osam u kategoriji kratkometražnog igranog filma, devet u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma, četiri dugometražna dokumentarna filma te tri dugometražna igrana filma. Odobreno je i nekoliko koprodukcija, među kojima je i 750.000 kuna za 'Bodljikavo prase', novi film srpskog hitmejkera Srđana Dragojevića

Dobra je vijest ta da će sljedeća dodjela sredstava biti već za tri mjeseca - u srpnju će se nastaviti potraga za novim projektima koji udovoljavaju zadanim kriterijima, a do kraja godine očekuje se i još jedna dioba novca. 'Permanentni natječaj nam omogućuje da živimo s projektima, pratimo njihov razvoj', kazao je Hribar, a cijeli popis odobrenih projekata možete pronaći ovdje