Rastanci su tužni. Na premijeri filma 'Harry Potter i darovi smrti, drugi dio', posljednje i konačne avanture mladog čarobnjaka snimljene prema knjizi megapopularne britanske spisateljice Joanne K. Rowling, kišni londonski Trafalgar Square toga je ljetnog dana pretvoren u urbanu suznu močvaru. Plakalo se na sve strane, kao na sprovodu. Generacije odrasle na pustolovinama popularnog lika morale su Harryju zauvijek reći zbogom. Pred njima je bilo veliko finale, veliki rat između dobrih i zlih sila svijeta, a u njemu je Harry Potter pozvan da prinese posljednju žrtvu. Uloženih 250 milijuna dolara i dokazani David Yates, kojemu je to četvrta režija filma iz ove serije, odlična su preporuka i našim gledateljima. Poslije Engleza, i oni će se od 12. srpnja moći opraštati s omiljenim čarobnjakom, kako u 3D tehnici u zagrebačkim kinima, tako i u IMAX 3D u Cinestaru, u okviru Arena centra.

Napisavši ga prije četiri godine, autorica se odlučila ovim posljednjim nastavkom oprostiti od svoga junaka. U njezinoj mašti, kako reče na gostovanju u emisiji Oprah Winfrey, 'naprosto više nema Harryja Pottera'. 'Mogla bih napisati osmi, deveti, deseti nastavak, ali čemu? Dosta mi je. Harry jednom mora odrasti', izjavila je tom prilikom pred američkom publikom. Glumci su se na londonskoj premijeri obraćali publici uzdrhtalih glasova, a već poodrastao tumač glavne uloge Daniel Redcliffe tješio ju je riječima: 'Priča ovdje ne završava. Harry Potter će zauvijek ostati u nama.'

NOVI POTTEROV ŽIVOT

Doista, priča ovdje ne završava. Dok publika tuguje, autorica sa 400 milijuna prodanih primjeraka knjiga, prevođena na šezdesetak jezika i zaradom od nevjerojatnih 6,4 milijarde dolara, zbog čega je zovu 'prvom književnom milijarderkom', trenutno je okupirana poslovnim stvarima, pripremajući se za život poslije Harryja. 'Maštalicu Rowling sada zanima kako dalje što bolje unovčiti razvikani brand', piše Peter Aspden u Financial Timesu, komentirajući njezinu najavu
Pottermorea, čarobnjačke interaktivne web stranice na kojoj će ekskluzivno distribuirati audio i elektronske knjige o Harryju Potteru na nekoliko jezika, obećavajući brdo novih, dosad nezamislivih internetskih iznenađenja. Kliknete li na adresu Pottermore.com ukazat će vam se sama autorica, zavaljena u naslonjač, koja objašnjava da godinama priprema Harryjev zagrobni život koji će od listopada biti dostupan svim fanovima. Potermore je lukavo najavljen mjesec dana prije premijere filma, kao što to već Rowlingova i Warner Bros rade da povećaju interes čitalačke i filmske publike, a zasad su samo neke stranice posvećene Potteru dobile pravo zaviriti u to novo 'očaravajuće' čudo.

Dok poklonici čekaju, izdavačka industrija sa zebnjom očekuje rezultate odluke da iz prodaje njezinih knjiga isključi online trgovine kao što su Amazon i Apple te povuče digitalna prava od njezinih dosadašnjih izdavača. Je li na pomolu novi kopernikanski obrat u prodaji knjiga u kojem bi očito spretna autorica mogla imati apsolutnu kontrolu nad zaradom? Budući da je riječ o sasvim novom poslovnom potezu, ona se odlučila i za novu ekipu suradnika, otpustivši – na zaprepaštenje mnogih - dugogodišnjeg vjernog zastupnika Christophera Littlea. On ju je punih četrnaest godina suvereno vodio kroz sve uspjehe fenomena Potter, a sada ga je zamijenila odvjetnikom Neilom Blairom, koji se prije desetak godina pridružio Littleovoj tvrtci, da bi nedavno osnovao vlastitu. Riječ je o novim pravilima elektronske poslovne igre, drukčijima od onih za tradicionalnu distribuciju knjiga, pa je ovdje prije svega potreban vješt pravni stručnjak kakav je Blair, objašnjava književnica, dok Christophera Littlea u izdavačkom svijetu navodno doživljavaju kao čovjeka starog kova, nevještog u snalaženju s novim tehnologijama.

'VLADARICA SVOG SVEMIRA

Mnogi su skeptični prema najnovijim manevrima, po mišljenju urednika vodećih magazina, 'najutjecajnije žene u Britaniji 2010'. Priznaju da je Harry Potter, kao i bitlmanija, jedinstven fenomen koji piše vlastita pravila, ali tvrde da će Rowlingova ipak posrnuti bez marketinga koji uključuje zastupnike, izdavače i maloprodaju. Oni drugi pak kažu da bježanje u elektronsko izdavaštvo nije samo priznavanje novih vremena, nego mudar zaokret u pravom trenutku da se zadrži interes za autoričine uratke, koji su ionako već počeli patiti od uhodane rutine. Bez filmova koji su poticali prodaju knjiga, autorica je naprosto morala naći novi put do fanova. Ovaj je puta odlučila biti 'vratarica vlastitog poslovnog svemira, kojega će ukrasiti u svom vlastitom vremenu i prostoru', komentira Peter Aspden u Financial Timesu, podsjećajući da strategija nije nimalo nova. On navodi primjer fenomena Tolkienova 'Gospodara prstenova', koji je pobudio interes i stekao popularnost tek nakon što je piščev sin objavio zbirku priča 'Silmarillion'. No, trebalo je proći dvadeset godina da se Tolkien preobrazi u filmski mit, za razliku od današnjih mitova koji to postaju klikom miša.