Unatoč činjenici da ste jedan od najtraženijih i najplodnijih hrvatskih autora, skladatelja, aranžera i producenata popularne glazbe, prihvatili ste se funkcije umjetničkog direktora Zagrebačkog festivala. Kako to?

Prije svega, moram napomenuti da, u skladu s novom vizijom Festivala, radije koristimo naziv Zagrebački festival. Funkcija umjetničkog direktora bila je novi izazov, ne samo meni, već i ostatku autorskog tima koji čine Miro Buljan, Boris Đurđević, Neno Belan i Darko Bakić. Velika želja svih nas bila je malo prodrmati stvari i vratiti popularnu glazbu u fokus najšire javnosti. Nadam se da smo odabirom pjesama za 61. izdanje uspjeli poslati poruku kako zamišljamo da bi Zagrebački festival trebao zvučati.

Zagrebfest je nastao prije 61. godinu i tijekom godina predstavio je neke od pjesama koje su u međuvremenu postale evergrini. Mislite li da nova koncepcija Zagrebačkog festivala ima šanse vratiti mu sav ugled i slavu koje je imao?

Sigurno se nećemo baviti vraćanjem 'starog sjaja' jer ono što je nastajalo u šezdeset godina Zagrebačkog festivala nemoguće je ponoviti i svaki pokušaj ostao bi samo pokušaj. Želja nam je nasloniti se na tradiciju kvalitete pjesama, ali ispisati ih drugačijim rukopisom, prilagođenim za 21. stoljeće. Drugim riječima, ponuditi publici nešto poticajno i zdravo u moru instant umjetnosti i glazbenog konzumerizma.

Nekada su festivali imali daleko veću funkciju u promociji domaće popularne glazbe nego danas. Zbog čega je, po vašem mišljenju, značenje festivala palo u odnosu na njihovu važnost u 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća?

Festivali klasičnog formata su na globalnom planu izgubili smisao zbog svoje statičnosti. Život je danas neusporedivo brži - današnja publika za doručak pije Red Bull i dolazi kući s posla samo zbog tuširanja. Ja sam nekada volio pjesme koje su trajale i po devet minuta, ali ne gajim iluzije da će ljudi uskoro zamijeniti automobile kočijama ili pametne telefone dimnim signalima. Forma je već odavno potukla sadržaj do nogu, a mi nastojimo biti negdje u sredini i ponuditi ljudima dobro upakiran i kvalitetan sadržaj. Koliko smo u tome uspjeli, vidjet ćemo uskoro…

Po kojem ste kriteriju birali autore koji su skladali pjesme za ovogodišnji Zagrebački festival?

Od osamnaest pjesama s ovogodišnjeg Festivala odlučili smo se za formulu 'pola-pola'. Dakle pola autora imalo je direktan poziv, a za drugu polovicu odlučili smo raspisati javni poziv na prijavu pjesama. Dobili smo šezdesetak pjesama od kojih je autorski tim odabrao osam. Kriterij je bio jednostavan: kvaliteta, kvaliteta i kvaliteta!

Koliko su same prijavljene pjesme vezane za Zagreb i mislite li da Zagrebački festival, ako ni zbog čega drugog onda zbog imena, treba promovirati grad Zagreb?

Zagrebački festival vezan je, dakako, imenom i mjestom održavanja za Zagreb, tu nema dileme. Međutim pri izboru pjesama nismo se ograničavali geografskim dužinama i širinama – na festivalu će nastupiti izvođači od Splita, preko Pule, pa sve do Županje. U budućnosti će, nadam se, Festival preskočiti granice Hrvatske gostovanjima inozemnih izvođača.

Koliko je nužno da prijavljene pjesme budu u žanru pop muzike? Jeste li ostavili otvorenu mogućnost da netko prijavi heavy metal baladu o Zagrebu, house hit, ska punk pjesmu…?

Osnovna ideja bila je kvaliteta pjesama, a ne njihova žanrovska ili stilska orijentacija. Uostalom, već i po popisu izvođača na ovogodišnjem Festivalu primjetna je žanrovska raznolikost, od nešto žešćeg zvuka do moderne pop produkcije. Drago nam je što ćemo na Festivalu ugostiti i izvođače koji nisu tipično festivalski, već dolaze iz druge, klupske sfere!

Ove godine iskoristili ste sve pogodnosti interneta, ali i umreženosti radijskih postaja pa su pjesme sa Zagrebačkog festivala zaživjele prije samog njegovog održavanja. Koliko takav potez znači za popularnost Festivala? Možete li malo objasniti što ste točno napravili po pitanju promocije pjesama koje sudjeluju na Zagrebačkom festivalu?

Da, ove godine napravili smo potpunu sinergiju festivalske i IT industrije. Usudio bih se reći da se radi o pionirskom pothvatu ovakve vrste, čak i izvan granica Hrvatske. Iskoristili smo internet na svim njegovim frontama, od web stranica i društvenih mreža na kojima je omogućeno glasanje publike za svoje favorite pa sve do posebno razvijene aplikacije za smartphone i tablet koja omogućava korisnicima preslušavanje svih pjesama s ovogodišnjeg Festivala i, konačno, glasanje za svoju omiljenu. Što se tiče radijskih postaja, pjesme su puštene u eter dosta ranije. Zahvaljujući sustavu Playkontrol, prati se emitiranje svih 18 festivalskih pjesama na više od 80 radijskih postaja u Hrvatskoj. Sve nas u direkciji iznimno veseli činjenica da su gotovo sve pjesme s ovogodišnjeg Zagrebačkog festivala ušle u HR TOP 40, čime se već ostvario jedan od naših inicijalnih planova, a to je kreiranje relevantne platforme za promociju novih domaćih singlova.

Dopredsjednik ste Hrvatskog društva skladatelja pa je neizostavno da vas zamolim da komentirate određenu vrstu sukoba koja se proteklih godinu dana događa na relaciji HDS - Hrvatska diskografska udruga. O kakvom se razmimoilaženju radi kada govorimo o neslaganju diskografa i autora glazbe?

Ne bih previše o tome ovom prilikom. Nije riječ ni o kakvom sukobu, već o blago drukčijim pogledima na princip raspodjele između izvođača i autora s jedne te diskografa s druge strane u eri interneta, downloada i streaminga te sumraka fizičke prodaje koja podrazumijeva visoke troškove proizvodnje.

Jeste li uspješno surađivali s hrvatskim diskografima vezano uz Zagrebački festival?

Jesmo, iako se nadam da će ta suradnja u budućnosti biti još sadržajnija i intenzivnija.

Krajem prošle godine (od 9. do 11. prosinca 2013) održana je Međunarodna autorska kreativna konferencija, pod sloganom Autorstvo i kreativnost – snaga za 21. stoljeće. Jeste li zadovoljni iznesenim i prezentiranim činjenicama, odnosno vidite li ikakav pomak? Ili je možda bolje da vas pitam jesmo li još uvijek po tom pitanju u 20. stoljeću ili smo se uhvatili u koštac sa izazovima koje je sa sobom donijelo 21. stoljeće?

Izuzetno sam zadovoljan organizacijom i sadržajem konferencije koja je rezultat napora pametnih i upornih ljudi iz redova HDS ZAMP-a. Oni neprestano rade na senzibiliziranju dijela javnosti koji i dalje misli da je njihovo – njihovo, a moje samo njihovo. Znam da zvuči pomalo glupo, ali vjerujte da se moji kolege autori i ja ponekad osjećamo upravo tako. Konferencija je u tom smislu bila korak naprijed, čemu ide u prilog i oduševljenje gospođe Marie-Francois Marais, direktorice francuskog HADOPI-ja, koja je istaknula kako se radi o jednoj od najbolje organiziranih konferencija kojima je prisustvovala.

Kako se vi kao autor nosite s nenaplatom svojih autorskih prava zahvaljujući glazbi koja sve više i sve češće živi na internetu bez ikakve nadoknade za autore i izvođače?

Osjećam se poput lika Jima Carreyja u filmu 'Trumanov show' – jednostavno očekujem da će mi ljudi koji danas krše moja autorska prava jednog dana možda priznati da su samo glumili da se prave blesavi.

Što je po vašem mišljenju lijek za budućnost kada govorimo o tantijemima i autorskim pravima u vremenu u kojem je zahvaljujući internetu sve više sadržaja, pa tako i muzike, besplatno i dostupno svakome?

Totalna reforma razuma!

Vratimo se na kraju Zagrebačkom festivalu. Ovo je na neki način nulta godina Zagrebačkog festivala koji kreće ispočetka. Prerano je za razgovor o budućnosti festivala koji još nije doživio svoje veliko ovogodišnje finale, no kako vidite njegovu budućnost?

Ne bih rekao da je nulta, dapače iza nas je 60 godina na koje je cjelokupno Hrvatsko društvo skladatelja izuzetno ponosno. Recimo da se radi o blagom faceliftingu dobroćudnog šezdesetogodišnjaka. Zagrebački festival vidimo prvenstveno kao rasadnik kvalitetne domaće pop produkcije. Osim toga, Festival će i u budućnosti služiti kao platforma za promociju najboljih domaćih singlova te afirmaciju i reafirmaciju autora kojih u Hrvatskoj, unatoč svemu, ipak ima, i to sjajnih! Na kraju, nastave li se dosadašnji napori aktualnog vodstva, Festival će bez sumnje postati vodeći festival popularne glazbe, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.