Od 1725 pristiglih filmova iz 73 zemlje svijeta međunarodne selekcijske komisije u sastavu André Eckardt (Njemačka), Abi Feijó (Portugal) i Marina Kožul (Hrvatska) - Veliko natjecanje; Alexis Hunot (Francuska), Tamaki Okamoto (Japan) i Slave Lukarov (Hrvatska) - Studentsko natjecanje i Natjecanje namjenskih filmova, odabrale su 144 filma za natjecateljske i panoramske programe ovogodišnjeg Festivala. Ukupan broj filmova koji će biti prikazani premašuje, međutim, četiri stotine.

Daniel Šuljić istaknuo je zadovoljstvo širokim rasponom tema i pristupa u ovogodišnjoj selekciji: od poetičnih do smiješnih, od visokostiliziranih do sirovih, od najpoznatijih imena scene do nadolazećih talenata. Umjetnički ravnatelj festivala podcrtao je i nekoliko zanimljivih trendova: nove filmove mlađih generacija japanske nezavisne animacije (Wonder Miraija Mizuea i Futon Yuriko Mizushiri), putene srednjoeuropske filmove (češki Tram Michaele Pávlátove i poljski Hipopotamy Piotra Dumałe) te značajan broj autorica koje dominiraju studentskom konkurencijom. Šuljić je posebno pozdravio sedmero hrvatskih autora, Petru Zlonogu, Čejen Černić, Davida Lovrića, Jelenu Oroz, Natka Stipaničeva, Sašu Budimira i Kristijana Petrovića, čiji su filmovi zaslužili nastup u međunarodnim programima. Redom je riječ o autorima mlađe generacije pa njihov talent, kaže Šuljić, predstavlja zalog za budućnost i dokaz da domaća animacija održava visok standard i priključak sa svjetskom scenom.

Članovi komisija u prikazanim intervjuima poručili su da je naročita pažnja poklonjena filmovima koji animacijom postižu ono što igranom filmu nije dostupno - djelima koja u jedinstven koncept spajaju specifične tehnike i zanimljive priče. Budućnost, rekli su, leži u kombiniranju tradicionalnih tehnika s digitalnom animacijom.

Vjera Matković naglasila je kako Animafest i ove godine nudi potpuni pregled globalne animirane produkcije: od manje poznatih kinematografija poput singapurske i tuniške, do tradicionalno jakih Kanade, Francuske, Velike Britanije, Južne Koreje i Japana; od studenata koji nam danas ukazuju kakve ćemo filmove gledati sutra, do iskusnih autora, poput oskarovca Chrisa Landretha i švicarske legende Georgesa Schwizgebela, koji se na Animafest vraćaju s novim filmovima - urnebesnim Subconscious Password i aktivističkom minijaturom 1/3/10'. Govoreći o spoju tradicije i modernosti u koji festival nudi uvid, Matković je upozorila da uz Veliko i Studentsko natjecanje vrijedi vidjeti i Veliku i Studentsku panoramu jer su publici često privlačniji zbog vizualne raskoši djela te daju širi uvid u aktualne trendove. Posebno predstavljanje zaslužila je najbolja škola animacije u izboru Animafestovih komisija, londonska Royal College of Art.

Olinka Vištica uputila je na zanimljiv trend rasta kineske animacije, s prekrasnim filmovima nadahnutima drevnom Kinom i njenom umjetnošću - The Banquet of The Concubine koji pripovijeda o ljubavi i ljubomori, Mahjong koji koristi kazalište sjena, The Country of Summer Insect koji stilom podsjeća na slikarstvo 12. i 13. stoljeća, Black and White koji pripovijeda o harmoniji. O novom valu kineskih autora govori i poziv multimedijalnom umjetniku Leiju Leiju da osmisli vizualni identitet Animafesta 2014., uključujući i špicu koja je prikazana okupljenim novinarima. Vištica je najavila i važnu retrospektivu lutka-filma koja donosi potpunu svjetsku top-listu te tehnike u izboru 45 vodećih umjetnika današnjice, poput braće Quay, Barryja Purvesa, Jiříja Barte, Stephana Aubiera i Vincenta Patara.

Predstavljene su i retrospektive Jurija Norštejna, autora najboljeg animiranog filma svih vremena Bajka nad bajkama i dobitnika Animafestove Nagrade za životno djelo 2014. godine, te Normana McLarena, velikog inovatora animiranog i eksperimentalnog filma čiju će 100. godišnjicu rođenja Animafest obilježiti za ovu priliku restauriranim kopijama njegovih djela, pribavljenima u suradnji s National Film Board of Canada.

Veliku novost ovogodišnjeg festivala predstavlja i Međunarodni znanstveni skup Animafest Scanner 2014. koji u Zagreb dovodi vodeće svjetske povjesničare i teoretičare animacijskih studija, poput Marcela Jeana, dobitnika Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije, Giannalberta Bendazzija, autora "Biblije" crtanog filma Cartoons: 100 Years of Cinema Animation te vodećeg svjetskog teoretičara Paula Wellsa. Integracijom simpozija u program festivala (4. i 5. lipnja u Velikoj dvorani Školske knjige, Masarykova ulica) široj se publici želi omogućiti pristup poticajnim izlaganjima vrsnih predavača koji uz poduku umiju i zabaviti slušatelje.

Vjera Matković podsjetila je da najveći broj filmova hrvatska publika može vidjeti jedino na Animafestu te da se među njima kriju i svjetske premijere (singapurski Pifuskin, brojni studentski radovi), a zasigurno i budući dobitnici Oscara za kojeg se pobjednici Animafesta izravno kvalificiraju. Kao i prethodnih godina, Animafest priprema bogat popratni program u galerijskim i muzejskim prostorima (MSU, ULUPUH) te glazbene poslastice, a posebnu pažnju posvećuje djeci. Dječji program donosi Natjecanje filmova za djecu kojem predsjeda dječji žiri, edukativne i zabavne radionice animacijskih tehnika pod vodstvom slavnih animatora u kojima najmlađi imaju jedinstvenu priliku sami izraditi svoj film te tradicionalni Animafest u Vašem kvartu koji, s ciljem približavanja animacije većem broju djece, dovodi besplatne projekcije iz programa festivala u kulturne centre zagrebačkih četvrti. Medijska psihologinja Martina Peštaj izabire za Dječji program radove prilagođene dobnim kategorijama (4-7, 7-10, 10-14 i 14+).