Kako izgleda turistička i bike priča Lasinje. Baš me dojmio ovaj brdoviti i raznoliki kraj kojeg čine vrlo lijepo, obnovljeno općinsko središte, s mnogim selima i zaseocima. Puno je šuma, potoka, vode općenito, te ribnjaka, lokvi, a tu je velebna Kupa koja omeđuje čitav kraj svojim vijugavim tokom. Lasinja je bila inače kraj koji je bio devedesetih godina na okupiranom području. Tako da su mnogi objekti i kuće obnovljeni i danas Lasinja izgleda kao idealno mjesto za život van većih gradskih središta.

Brojne ceste koje povezuju područje prema Velikoj Gorici i Sisku, te južno prema Karlovcu i zapadno prema Pisarovini ovaj krak čine dostupnim, a već spomenuta blizina Zagreba, te turistički potencijal rijeke Kupe odličan su mamac za posjećivanje. Pa i na biciklu. Na La Festu manifestaciji koja je po prvi puta organizirana, moglo se lijepo zabaviti. Ali puno toga naučiti ili se prisjetiti nekadašnjih običaja. Lokalni ponuđači i proizvođači meda, sira i drugih gastronomskih proizvoda nudili su svoje delicije. Uz to bilo je puno sadržaja s područja kulture, glazbe, sporta za sve uzraste.

Lijepo smo se proveli i na bicklijadi La Toru dugoj malo manje od dvadesetak kilometara. Sat i pol vožnje bilo je taman za upoznavanje ovog kraja s bicikla. Vidjeli smo puno zelenila, nasade borovice i lavande, puno seoskih imanja i vrlo lijepih okućnica kao rijetko gdje. kapela Sv. Ane koju smo i razgledali potječe iz 1930. godine, no tada je čini se značajne obnavljana, kao i još nekoliko puta poslije. Vrući dani nisu nas omeli da savladamo valoviti kraj i ukupni uspon od 150 metara. Dobar asfalti put i malo makadama bili su odlično za jutarnju lipanjsku vožnju. Potom i uživali u odličnom burgeru, a učesnici su i dobili narančaste majice na poklon našeg domaćina.

Malo je poznato da je na ovim prostorima je četiri tisuće godine prije Krista živio je nomadski narod koji je iza sebe ostavio bogate tragove vlastite kulture nazvane Lasinjska kultura.

Po načinu života kultura je ostala vjerna tradicijama kasnoga neolitika, pa je Lasinjska kultura nedvojbeno starija i od poznatih one vučedolske i kostolačke. Te je i zbog te činjenice vrlo zanimljiva za arheološka istraživanja, saznajemo od Terezije Vidake iz udruge Larus.

Postoji niz zanimljivosti pri odabiru lokacija za podizanje naselja prednost su davali prirodnim uzvišenjima u blizini izvora, odnosno brežuljcima na čijim su ravnim terasama gradili nastambe. Donedavno se smatralo da lasinjska kultura nije poznavala metal te da su nositelji te kulture živjeli jedino u ukopanim jamskim objektima. Međutim, novim su istraživanjima u ostalim kulturama ustanovljeni metalni nalazi, te tragovi nadzemnih objekata. Pa se pretpostavlja da su oko kuća bili napravljeni uski rovovi (kanali) za zidnu konstrukciju, koji su s vanjske strane pojačani nizom potpornih stupova. Jedan potporni stup nalazio se i u sredini kuće. Među keramičkim oblicima u lasinjskoj kulturi prevladavaju bikonične zdjele, lonci s izvučenim vratom, vrčevi i sl.