Ne kaže se bez razloga da u biciklizmu ne postoji loše vrijeme, nego samo loša oprema. Danas ima toliko dodatne opreme za bicikliste da možete doći i po ovako ekstremnim oborinama 'suhi' do svog odredišta. Kabanice, kvalitetne kacige i potkape, rukavice, pa i nepromočive hlače i cipele. Rekreativci ipak, načelno rečeno, vole ljepše vrijeme. No može se i po ovakvom vremenu istraživati i uživati, pa makar i na kraćim rutama. Za one iz Zagreba i okolice – prsten Zagrebačke županije je super izazov.

Mnogi i ne znaju da Zagrebačka županija nije područje Grada Zagreba, već se drži tog gradskog područja samo u zapadnom dijelu Zagreba, čim se prijeđe Sava, dok je južno i istočno od Zagreba ta granica tzv. zagrebačka obilaznica. Tako da (ne) urbano bicikliranje često započinje tek dolaskom u Zagrebačku županiju, uz izuzetak sjevera prema Sljemenu i jugozapadnog područja oko Lučkog i Horvata koji pripadaju Zagrebu, te Sesveta na istoku. Biciklisti, naravno, ne poznaju granice, pa sam tako, vjerojatno ne slučajno, protekle nedjelje, posljednje s lijepim vremenom, naišao na pomalo zbunjenu obitelj koja je iz Zagreba krenula prema Lučkom u namjeri da se na prvom mostu preko Save, dakle drugim putem, vrati u Zagreb. Radilo se o dobro planiranoj ruti od 15 km koju su uz solidnu opremu koju su imali, pa i uz djecu, mogli odraditi bez problema. No oni su se izgubili u šikarju uz kanal Sava-Odra i zato što su zbog širine pogleda izgubili orijentaciju, odnosno osjećaj što je daleko, a što je blizu, te više nisu bili sigurni hoće li moći točno pogoditi put do doma, u ovom slučaju Jankomirskog mosta, i tako se sigurno i na vrijeme vratiti u Zagreb.

Sve ovo spominjem zato što se nitko nije bavio (a s obzirom na velik broj biciklista u Zagrebu, sigurno bi trebao) time kako biciklom doći u tu prekrasnu zagrebačku okolicu i onda se sigurno voziti po manje prometnim cestama i šumskim i poljskim putovima. Mnogi gradovi, pa i neke općine, pa i sama zagrebačka županija, izradili su i osmislili manje više solidne bike rute, biciklističke karte, postavili prometnu signalizaciju... Ali se postavlja pitanje kako doći iz Zagreba do npr. Velike Gorice ili već spomenutog Lučkog, Vrbovca ili Sv. Ivana Zeline. Sigurno ne po autocesti, dvotračnoj brzoj cesti ili pak cestama gdje je promet gust i kojima će se voziti samo oni odvažniji i biciklisti s većim iskustvom i dobrom opremom. Ako imate automobil i nosače za bicikle, možete otići do nekog mjesta i onda se voziti; također možete 'ubaciti' bicikle u vlak i tako se prevesti do okolice. U prigradske vlakove može se doći biciklom, pogotovo u dane vikenda može se računati na vlak. No pravi je izazov i mnogima bi bilo ljepše na bike izlet krenuti od kuće. U narednim blogovima istražit ću i osmišljavati putove iz Zagreba do destinacija u Zagrebačkoj županiji gdje ima dobrih bike ruta: da nisu predaleko, da put do njih bude siguran i ugodan i da dok vozimo, prolazimo uz poznate vizure ili lokacije kako bismo se bolje orijentirali.

U mnogim mjestima i naseljima nadomak Zagreba zaista se ima što vidjeti, a može se uživati i u aktivnom odmoru. Naravno da bi bilo poželjno imati barem nekakve karte Zagreba i okolice, međutim, na njima obično nisu vidljive manje cestice ili putovi po kojima se može biciklom. Naravno da GPS uređaj ili barem pametni telefoni mogu pomoći oko orijentacije, da uvijek ipak znate gdje ste i, što je najvažnije, da možete vidjeti koliko otprilike imate do odredišta. Većina nas trebala bi razmišljati o kupnji navigacijskih uređaja, koji se sve više prilagođavaju i podređuju biciklistima i u koje su već implementirane bike rute. Ti sportski uređaji uz mnogo podataka koje daju, ulijevaju osjećaj sigurnosti i potpunog uživanja u bicikliranju. I što je posebno važno, 'pamte' rutu kojom idemo i ako smo umorni i ne želimo na svakom raskršću razmišljati kuda dalje, navođenje će odraditi uređaj, dovoljno je pratiti strelicom označenu rutu, a svako skretanje s nje bit će odmah signalizirano.

U uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije mogu se dobiti bike karte okolice s ucrtanim rutama i odličnim opisom, preglednim i jasnim putokazima kamo se kretati, s preporukama gdje se zaustaviti i što pogledati te informacijama o svim povijesnim znamenitostima. U zagrebačkoj okolici ima krasnih dvoraca i sakralnih objekata koji mogu biti odredište ciljanim bike avanturama. Karte su dostupne i na web stranici zajednice; Zagrebačka županija izdala je 13 karata s bike rutama i jednu cikloturističku za cijelu županiju.

Meni osobno zbilja je teško napraviti svojevrsnu rang listu naj lokacija u Zagrebačkoj županiji. Za one željne adrenalina tu je apsolutno Žumberački kraj, još uvijek neotkriven, pravi biser. Radi se o vrlo velikom području uzduž slovenske granice, od Bregane pa skoro do Gorskog kotara. Donosim neke fotografije iz Žumberka u galeriji, a posebno su dojmljiva stara naselja u kojima više nitko ne živi, ali njihovi ih vlasnici obilaze i održavaju u dobrom stanju. Jesen je posebno zanimljiva u vinogradima Plešivice i Okića, koji su ipak bliži metropoli i mogu se obići u jednom danu. Zbog berbe je u tom vinorodnom kraju sada živahno, a tu je svojevremeno rado na odmor dolazio i legendarni Charlie Chaplin. Ako je ostao koji grozd nakon ovoliko kiše, možete ga probati, a ako ništa drugo - na brojnim vinskim cestama i gospodarstvima može se uvijek kušati dobrog vina i sira ili neke domaće delicije. Takva gazdinstva, odnosno OPG-i, dobro su označena i uvijek su svi dobrodošli. Svugdje ste dobrodošli, netko od domaćina uvijek će primiti goste, a posebno bicikliste jer su sve popularniji gosti.

Interesantno je i područje Velike Gorice, potpuna suprotnost zapadnom dijelu Županije. Ima puno jezera, rijeke Sava i Kupa omeđuju kraj mnogim poljima, ali ima i brežuljaka - u Vukomeričkim goricama. Posebno su dojmljive stare drvene crkvice, na koje ćete naići već iza Ranžirnog kolodvora u Zagrebu. A nedaleko je i arheološko nalazište Andautonija u Šćitarjevu, pa bike ruta poprima i edukativni karakter. Istočni dio Županije kod Ivanić Grada iznenadit će osjetom prave ravnice, brojnim pumpama za crpljenje nafte, a neće izostati dah Slavonije i Posavlja, s brojnim ustavama i kanalima, jer tu smo nadomak Lonjskog polja. Područje Dugog Sela naslanja se na Savu i mnoge rute voze se baš Savskom turom. Drugi dio je brdovitiji, s malim bregima i puno šarma.

Dijelom je tako i u Vrbovcu i Zelini, gdje ima i popularnijih izletišta, vinskih cesta i dosta šuma po kojima je također super biciklirati. Zaprešić sa svojim najzapadnijim naseljem Malom Goricom, od kuda puca pogled na Sutlu i dolinu Save te Sloveniju... Obilazak Jelačićevih dvora daje poseban 'štih' izletu. Samobor ostavlja dojam da smo negdje u Europi ili barem Austriji, s puno gastro kutaka. Samoborsko gorje je također popularno bike odredište s odličnim planinarskim domovima. Obaveznom samoborskom kremšnitom i bermetom može se začiniti lijep izlet. Svetonedeljski bregi na povratku u Zagreb mogu biti izazov za brdsku vožnju. Nakon bicikliranja po zagrebačkoj okolici, povratak u Zagreb ima svojih čari… još ako mu prilazite u predvečerje, bit će neodoljiv, sa svijetlećim dekorom i brojnim načičkanim zgradicama i lampicama. Izgledat će smireno i toplo. I Bandićeve fontane su me razveselile odmah na drugi način: baš su mi nakon zelenila i brda zagrebačkog prstena bile lijepe i te vodene svijetleće zmije. Kakva je to bila divna nedjelja, bez kiše! Povratak u dom, u fotelju, uz TV… i povik: A gdje je daljinski?