Ovo je velika i nepregledna livada i močvara. Prvo je što sam pomislio kada sam počeo pedalirati po Baranji i Kopačkom ritu. Ovdje definitivno treba doći na više dana. Uostalom osim puno bogate flore i faune, divne prirode, biološke raznolikosti, Baranja je, doduše na mađarskom jeziku i 'Majka vina'! Obližnji Kneževi vinogradi, pa vinarija Belje koja je jedna od najmodernijih u Europi čine sliku istoka Hrvatske u novom i inovativnom svjetlu s očuvanom baštinom. Slavonija je zaista posebna i zaslužuje respekt.

Čak mi ni putovanje do Osijeka nije bilo stresno. Ugodna vožnja autocestom, posebno na dijelu prema Đakovu i Osijeku. Nakon silaska s autoceste primijetio sam po dosta novih prometnica koje su očito nedavno napravljene jer još friško mirišu po asfaltu. Obilazak Osijeka i lagana vožnja, prvo mostom preko Drave. Zatim i običnim putem prema Dardi, pa Bilju i Kopačevu također je prošla mirno i bez velike gužve i prometa. Smeđe oznake za Park prirode Kopački rit postavljene su na svim važnijim čvorištima. Tako da sam vrlo brzo, za dva i pol sata nakon polaska iz Zagreba sjedio u već kultnom bistrou Lopoč na Ritskoj zimi parka.

Sada sam i ja ovdje, a mnogima sam zavidio kada sam gledao fejs-objave s terase okruženom močvarom i spletom drvenih mostova. Uz jutarnju kavu i slavonsku rakiju počeo je moj novi doživljaj na dva kotača. Iskreno, već dulje vremena planiran. Moj je domaćin Damir Opačić, ravnatelj Javne ustanove Kopački rit koji mi je sa svojim suradnicima zaželio dobrodošlicu i u ove još prohladne i rane zimske dane. No ova je godina  varljiva i dok smo razgovarali, već je nekoliko biciklista prošlo nasipom prema Tikvešu i Kneževim vinogradima. Bilo je i leda i kiše, ali i sunca koje je obasjalo ovaj raj netaknute prirode. Već znam da puno toga neću moći vidjeti, no na proljeće i početak ljeta Kopački rit će biti svakako novi mamac za još jedno pedaliranje. Blizina Mađarske, pa i Srbije te mnogih ruta prema Belišću i Belom Manastiru te istočnije prema Aljmašu sigurno su istraživački biciklistički izazovi.

I dok nam Danijel iz već spomenutog kafića Lopoč koji je nezaobilazna postaja svakog posjetitelja govori o brojnim biciklistima koji dolaze ovdje na svom putu uz Dravu i Dunav, ja se pripremam prvo na kratak obilazak pješice i jedan dio popularnim vlakićem. Drugi dio dana ću na pedaliranje uz rub zaštićenog zoološkog dijela rezervata pa zatim vožnja prema Tikvešu te obilazak Kneževih vinograda, Kopačeva i Bilja.
Stada jelena, srna i divljih svinja uobičajena su koreografija ovog područja. U dio toga sam se uvjerio i sam i uspio ovjekovječiti fotoaparatom. Toliko ptica na jednom mjestu nikada do sada nisam vidio, a kamo li da mi se pred nosom digne par stotina čaplji. Inače omiljenih stanovnika, ali i najbrojnijih ptica u parku. Ptica ima oko tristo vrsta i ovo im je očito omiljeno mjesto i ovdje se gnijezde u velikim kolonijama. Ukupno je ostalih bioloških vrsta oko dvije tisuće, a u slivu Dunava ovo je najveće mrjestilište riba.

Inače ove se godine prvi puta i zimi nudi posjetiteljima organiziran obilazak pod nazivom Ritska zima, a time se omogućuje doživljaj Kopačkog rita na posve drugačiji način. Jer park je i zimi jednako zanimljiv i jedinstven kao i u ostala godišnja doba.

Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske. To je ravničarski dio Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. Prostire se sjeverno od rijeke Drave, od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna je granica parka prema Republici Srbiji.

Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu. Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 metara, a područje Parka prirode nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje je nadmorska visina do 86 metara. Na širem području izvan Parka prirode, zapadno i sjeverno na rubu nekadašnje poplavne doline, nalaze se naselja Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac, Batina i Zlatna Greda, od kojih je Bilje prijelazno, jače urbanizirano naselje, a ostala naselja su ruralna.

Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugo istoku su naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti oko pet kilometara od Parka prirode.

Da sam Ritsku zimu osjetio i ja, na najbolji način uvjerio sam se na dva kotača. Dok sam prijepodne snimao zaleđene rukavce Kopačkog rita, samo koji sat kasnije uživao sam u proljetnom ambijentu parka. Po dijelu parka koji je strogo zaštićen ne može se biciklom, ali se može pješice i brodom po jezerima i rukavcima. Rit je godišnje poplavljen oko sto dana. Poplavni val dolazi početkom proljeća za vrijeme dizanja vodostaja Drave i Dunava zbog topljenja snijega u Alpama. Vrhunac je poplavnog vala između travnja i svibnja, a do kraja ljeta vode se potpuno povuku iz rita.

Najvažnija veza Dunava i rita je Hulovski kanal koji je dug šest kilometara, a veza rita i Drave je kanal Renovo, dug tri kilometra. Najduži kanal je Stara Barbara, duljine 27 kilometara koji teče paralelno s Dravom. Prijemni centar Mali Sakadaš i šetnica po drvenim mostovima istoimenog jezera lijepo su uređeni. Tu se nudi osnovna infrastruktura koja je napravljena u rustikalnom stilu. Slavoluk na ulazu u park omiljeni je foto point. I dalje na putu do pristaništa za brodove i Tikveša sve se zapravo pretvara u fotografsko putovanje ili pedaliranje. Treba računati na puno zaustavljanja te promatranja ptica i životinja koja su doslovno oko vas. Tu je i dvorac Tikveš gdje su odsjedali mnogi državnici i vladari. Poučna staza tim područjem ide kroz skrivene livade do stoljetnih hrastova. Naravno i do onog najstarijeg i najvećeg u Kopačkom ritu.

Preko naselja Sokolovac i Mirkovac idem prema Suzi i općini Kneževi Vinogradi koji je od davnih vremena poznata kao i vinogradarski kraj. Ovdje osim poznatih vina iz Belja djeluje i niz vinara od Gerstmajera, Kolosića, Josića, Kolara... Ovdje su jednostavno povoljni klimatski uvjeti za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Ovdje je najpoznatija vinska cesta u regiji. Vina u Baranji počela su se proizvoditi još u vrijeme Rimskog Carstva kada su zasađeni prvi vinogradi. Sklad sunca i čovjeka moglo bi se reći, ali, evo, pedaliram doduše pred kraj zime u kratkim rukavima i na suncu, gledam nepregledne vinograde, pa šume u kojima je susret s divljim svinjama posve normalan. Zatim ta obrađena polja, pa se odmah bolje osjećam i vidim bolje sutra za sve nas. U svakom smislu, pa i turističkom. Povratak preko Kozarca i Darde prema Bilju i Kopačevu bio je za mene zbog neobičnih kuća s olucima i sokakom pravi test iz povijesti. Utjecaj višestoljetne tradicije i suživot se jednostavno vidi i osjeća na svakom koraku.

Moj vodiči Arpad i Ružica iz PP-a Kopački rit skrenuli su mi pažnju na mogućnosti parka i planove. Na izlete koje nude u ljetnim mjesecima, kada im je na raspolaganju i prava flota brodova za vožnju po jezerima i kanalima, kada se kanuima organiziraju izleti koji uključuju vožnju Dunavom, izleti putevima dabrova i vlakom kroz rit i sl. biciklisti u svakom slučaju mogu pronaći puno toga za svoj đir, ono što se meni najviše sviđa je bezbroj mogućnosti za osmišljavanje individualnih ruta i izleta koji uz Kopački rit, mogu biti uključeni i obala Drave i Dunava, ali odlazak sve do Mađarske ili npr. Apatina u Srbiji. Već spomenuti vinogradarski kraj, a cilj mogu biti i vidikovci koji pružaju neponovljive poglede na Baranju i Dunav. Izleti mogu biti od 30 do 80 kilometara i svatko može prema svojim mogućnostima uz solidan trekking bicikl uživati u vožnji.

Više o posjetu na www.pp-kopacki-rit.hr. Više o biciklima Cube na www.keindl-sport.com i Mazdi CX -5 na www.mazda.hr