Kakvo će vrijeme biti sutra ili za vikend - oduvijek je bilo pitanje na koje mnogi traže odgovor. Tehnološki napredak doveo je do velike informacijske dostupnosti pa je i zbog toga prognoza vremena postala dostupnija. U današnje vrijeme, u kojem meteorologe koje poznajemo imenom i prezimenom sve više zamjenjuju aplikacije na mobilnim uređajima, 37-godišnja Ana Bago Tomac uspijeva održati status jedne od omiljenijih meteorologinja.

Može se reći da je praćenje vremenske prognoze postalo jednako važno kao i najvažnije vijesti koje svakodnevno gledamo i slušamo. Zašto smo postali 'ovisnici o prognozi'?

To je zato što su nam prognoze tako precizne i točne. Dio odgovora je i u tome što smo postali zahtjevni korisnici koji žele znati prognozu po satima za određena područja po mogućnosti tjedan, a i mjesec dana unaprijed, jer nam i život tako izgleda - puno je obaveza koje planiramo i slažemo u natrpan raspored. Ako je vrijeme bitan dio nečijeg plana, primjerice organizacije zabave na otvorenom ili panoramskog leta malim avionom, ne želi da mu se poremete planovi jer nema prostora za pomicanje.

Što je to što meteorologiju čini zanimljivom, a što je vas u suštini privuklo njoj?

Stalna promjena čini meteorologiju zanimljivom. Mogućnost da znaš unaprijed što će se dogoditi s vremenom tog poslijepodneva ili za tri dana oduvijek mi se činila fascinantnom. Postoje zanimanja u kojima je točna prognoza vremena izrazito važna, jer osim na Novoj TV, zaposlena sam u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, u kojoj je spektar korisnika vrlo šarolik. Jedan od naših čestih korisnika i noću i danju posade su medicinskih helikoptera, a njima su vrijeme i preporuka za rutu do onih kojima je potrebna pomoć izrazito važni.

Ima li dovoljno mladih koji se žele baviti tim poslom? Na koji način im približiti meteorologiju ako bi se eventualno htjeli početi baviti time?

Nisam sigurna kakva je danas situacija na Geofizičkom odsjeku PMF-a, na kojem se studira meteorologija, ali dok sam ja bila tamo, bilo nas je malo, tek nekoliko diplomanata godišnje. Meteorologija je zahtjevan i težak fakultet koji počinje studijem fizike na PMF-u, inženjerski smjer, na kojem treba provesti dvije godine i položiti sve ispite, kao i studenti koji ostaju studirati astronomiju ili eksperimentalnu fiziku. Slijede još tri godine geofizike, na kojima se odabirom izbornih predmeta i diplomskog rada usmjeravaš prema meteorologiji, oceanografiji ili seizmologiji. Trebalo bi im u svakom slučaju reći da se pripreme na puno matematike i fizike te puno učenja.

Sve je više ljudi osjetljivih na vrijeme, meteoropata. Činjenica je da se prije nije toliko pridavala važnost utjecaju vremena na ljude. Je li danas vremenski utjecaj ipak izraženiji nego ranijih godina?

Iskreno, ne znam što odgovoriti na ovo pitanje. Nisam sigurna koliko je povećan broj meteoropata, a na mene vrijeme utječe samo u tom smislu da gledam u koliko sati se i na kojem području ostvarilo ono što je prognozirano.

Koje razdoblje u godini vam je najdraže?

Volim sva godišnja doba, a najviše njihovu promjenu. Nikad ne bih mogla živjeti negdje gdje je stalno ljeto ili vječno proljeće. Taman ti bude vrućine preko nosa kad počnu jesenske boje i kiše, onda kad posvuda zavlada sivilo, padne snijeg, što sve nekako uljepša, a kad te već živciraju kaputi i šalovi, grane sunce i počinje proljeće!

Je li prerano najaviti vrijeme koje nas očekuje ovog ljeta? Čekaju li nas ekstremne temperature?

Dugoročne prognoze su klimatološki tip prognoza i drugačije su od ovih svakodnevnih televizijskih, koje spadaju u kratkoročne ili srednjoročne. Izrađuju se iz drugih podloga i to zaista nije moje područje rada. O njima se i ja informiram kod kolega koje se time bave i zasad se čini da nas čeka ljeto s temperaturama malo iznad prosjeka!

Što je s klimom na Zemlji općenito? Prijeti li nam ledeno doba ili, kako se to u narodu govori, da će Sibir postati žitnica, a topliji krajevi dobiti polarnu klimu?

Klimatske promjene su neupitne, neizbježne i to je nešto što me zaista plaši u budućnosti, pogotovo onoj u kojoj će odrastati moje dijete. Priča o klimatskim promjenama trebala bi spadati u stvar opće kulture, u nešto što je zaista važno i zajedničko svim ljudima na Zemlji - puno više od nogometa ili što nas već kolektivno povezuje. Čini mi se da nikako da se zabrinemo dovoljno, toga se najviše bojim. Zbog ljudi na visokim i važnim položajima koji nisu dovoljno informirani o toj temi čini se da su klimatske promjene relativizirane, a to je opasno i što je najgore - iz toga nema povratka!

Za koje razdoblje možete biti uvjereni u sigurnu vremensku prognozu?

Ako me pitate za dolazak kiše, vjetra ili razvedravanja, prognoza s točnošću većom od 50 posto moguća je i tjedan dana unaprijed. Ako se pak radi o točnim lokacijama pljuskova i grmljavine, jedan do tri dana.

Zovu li vas prijatelji često s pitanjima o vremenu kada, primjerice, priređuju dječji rođendan ili planiraju raditi u vrtu? Nervira li vas to?

Zovu me i prijatelji i neprijatelji, ali to me ne ljuti, pa to je moj posao! Ono što me zna izbaciti iz takta je kad nekome kažem da ne znam jer nisam dva dana radila ili sam na godišnjem, a ne odustaje, nego idu razgovori tipa 'ma daj, reci samo otprilike', kao da prognoziramo gledajući u nebo, a s prozora u Zagrebu mogu vidjeti skrooooz do Dubrovnika! Druga stvar je 'pogodili ste/niste pogodili prognozu' jer ne pogađamo, nego prognoziramo! Treće je klasično pitanje 'daj, reci mi kakvo će biti vrijeme', nakon čega moram pitati 'kad i gdje, ovdje u Zagrebu, sutra?', a kad ide odgovor 'ne, idući vikend u Istri'.

Kakva je Ana privatno - kako provodite slobodno vrijeme, imate li kakvih hobija?

Uvijek sam u nekim planovima. Radim dva posla, imam malo dijete, puno prijatelja, a samo 24 sata u danu. Puno putujemo i zabavljamo se obiteljski, s prijateljima, volimo more, planine, snijeg, a život u Zagrebu omogućava ti da sve to stigneš jer je sve blizu. Često me se može vidjeti i na rock koncertima.

Što vas ljudi najčešće pitaju pri upoznavanju?

Ma ja vas odnekuda poznajem! Bez šminke i televizijske odjeće izgledam valjda drugačije.

Do kojih životnih vrijednosti osobito držite u životu?

Do mogućnosti oslanjanja na ljude oko sebe te dijeljenja najprije sretnih i lijepih trenutaka s njima, a onda i problema i teških situacija.

Koliko često putujete i koje putovanje sa zadovoljstvom pamtite?

Puno putujem iako se moja putovanja svakako mogu podijeliti na razdoblje prije i poslije majčinstva. Prije smo suprug i ja išli na barem jedno daleko putovanje godišnje, a sada putujemo uglavnom po Hrvatskoj. Često su to vikendi u kojima se trudimo biti što više u prirodi, na biciklu. Uskrsne praznike proveli smo s gomilom prijatelja na Brijunima. Ljeti idemo na Jadran, zimi po okolnim državama na sanjkanje i uživanje u snijegu. Putujem i s prijateljicama te barem jednom godišnje ulovimo neki produženi vikend, a ove godine su mi za rođendan poklonile vikend u Budimpešti jer znaju da me to najviše veseli. Sa zadovoljstvom pamtim put na Island otprije nekoliko godina, kada smo obišli cijelu zemlju, spavali u šatoru i autu te se brčkali u gejzirima. Ipak, najdraže putovanje mi je posjet Siciliji i penjanje na vulkan Stromboli - to je zaista nešto posebno. Cijela Italija je predivna, a sreća da nam je tako blizu pa ćemo se sigurno vratiti u nju još koji put.