Dobna diskriminacija među televizijskim voditeljima dobila je i svoju službenu potvrdu. Naime, u Velikoj Britaniji provedeno je istraživanje koje pokazuje da nakon 50. godine poznata televizijska lica – i muška i ženska – nestaju s malih ekrana. Iako takvo istraživanje nikada nije provedeno u Hrvatskoj, ipak čak i prosječan gledatelj može primijetiti da situacija kod nas nije puno drugačija.

Na nacionalnim komercijalnim televizijama Novoj TV i RTL-u svakodnevno viđamo mlade voditelje i u zabavnom, ali i u informativnom programu. RTL, na čija dva kanala radi oko 40 TV voditelja u dobi od 25 do 37 godina, ne bježi od tih činjenica: 'RTL, kao i većina europskih komercijalnih televizija, svojim programom usmjeren je na skupinu gledatelja između 18 i 49 godina. Međutim, bitan nam je i svaki stariji ili mlađi gledatelj. Stoga nam je važno da naši voditelji budu prihvatljivi i tim generacijama – svojom osobnošću, stavom i izgledom.'

Navode da oni od samih početaka emitiranja stvaraju vlastita televizijska lica, a upravo to je razlog što su se odlučili za mlađe voditelje. Napominju, ipak, da godine u konačnici nisu važne: 'Ako netko ima vrhunsku voditeljsku karizmu, onda je jednako dobar u mlađem i u starijem životnom razdoblju.'

Iako na Novoj TV možemo vidjeti i poneko iskusno lice, opći je dojam da ipak prevladavaju mlađi voditelji. Kako ističu na toj televiziji, u programu Nove TV pojavljuje se 13 voditelja. Gledajući u kontekstu životne dobi, najiskusniji je Saša Kopljar koji već godinama vodi središnju informativnu emisiju Nove TV. 'Smatramo da je kod nas ravnomjerna dobna zastupljenost televizijskih lica. Novoj TV godine zaista nisu važne. Ono što jest važno je stručnost, odgovornost, ali i rad na sebi', poručuju s Nove TV.

Na HTV-u je situacija nešto drugačija nego na komercijalnim televizijama, ali ne previše. Iako smo pokušali doznati koliko je televizijskih voditelja na javnoj televiziji te koji od njih se mogu ubrojiti među iskusne, do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili. Unatoč tome što na HTV-u možemo vidjeti i neka iskusnija lica poput Branke Kamenski Ljiljane Sauche, Katje Kušec, Branimira Bilića ili Branka Uvodića, dojam je da ipak prevladavaju mlađi voditelji. Svojedobno su HTV-u čak spočitavali da ima premladu ekipu voditelja Dnevnika te da mlada lica u ozbiljnim informativnim emisijama ne djeluju uvjerljivo.

Baš zbog te uvjerljivosti i vjerodostojnosti, Amerikanci se, primjerice, ne odriču svojih zvijezda ni kad napune pedeseti rođendan. Naprotiv, tamošnjim najpopularnijim TV voditeljima poput Barbare Walters, Katie Couric, Jaya Lena ili Conana O'Briena, slava s godinama raste jer publika vjeruje iskusnim i dokazanim novinarima i voditeljima.

Unatoč američkom primjeru, glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić smatra da trend kulta mladosti vlada na većini televizija diljem svijeta. 'To je sve povezano s trendom zabave na televizijama. Nije riječ o tome da se mladim ljudima pruži šansa da se bave novinarstvom, nego je jednostavno trend da sve izgleda što ljepše, šarenije i zabavnije. Naravno da je tu riječ o dobnoj diskriminaciji. Taj trend spuštanja granice se vidi i u drugim profesijama pa se neke i s 35 godina doživljava starima. Televizije danas traže nekog zgodnog i dopadljivog, a to da li osoba ne radi dobro ili ne zna govoriti kako treba, manje je bitno', smatra Lulić.

Ankica Barbir-Mladinović, voditeljica TV Dnevnika u 80-ima koju mnogi smatraju pripadnicom zlatnog doba voditelja, problem vidi u srozavanju medijske profesije općenito. 'Moram primijetiti da je u zadnje vrijeme kvaliteta same profesije pala i jednostavno više nije bitno iskustvo. Koliko vidimo, bitan je sjaj i efekt nastupa voditelja. Vi imate zapravo podijeljenu priču, i to na voditelja i urednika. U moje doba urednik je bio i voditelj. A danas na mnogim televizijama imate samo prezentere vijesti', navodi nekadašnja televizijska zvijezda.

Smatra da je današnje stanje u medijima rezultat općeg sustava vrijednosti u društvu: 'Osobno smatram da ni godine ni spol ne smiju određivati hoće li netko biti na ekranu. O tome samo treba odlučivati iskustvo i znalački pristup problematici. Godine ne bi trebale biti nikakva prepreka. Jedini kriterij zapravo bi trebao biti ono što se naziva televizičnost – čovjek ne bi trebao biti ni lijep ni zgodan ni mlad, ali mora biti televizičan. To znači da ekran nekoga voli, a nekoga ne. Televizične su osobe one koje dobro rade taj posao i koje su uvjerljive. Po meni, to je jedini pravi kriterij.'

Jasmina Nikić, televizijska voditeljica i spikerica koju mnogi i danas smatraju jednom od najboljih voditeljica u povijesti televizije na ovim prostorima, smatra da kriterij za voditeljska lica treba biti isključivo kvaliteta. 'Ne razumijem zašto trebaju postojati bilo kakve razlike. Ne vidim zašto je bitno je li netko muško ili žensko te je li stariji ili mlađi', pojašnjava Jasmina Nikić.

Smatra da u kontekstu informativnog programa godine mogu biti isključivo prednost: 'U informativnom programu vrijeme bi trebalo raditi u korist voditeljima. Čovjeku treba dugo vremena da 'ispeče zanat', treba mu mnogo učenja. Zato u informativnom programu i nije dobro imati premlade ljude jer treba jednostavno vrijeme da se saznaju mnoge stvari, posebno medijske stvari. Medij sam po sebi iziskuje godine učenja o samomu mediju, neovisno o tome o kojem je mediju riječ. Dakle, moj osobni stav je da nisu važne ni godine ni spol, nego isključivo voditeljska i novinarska kvaliteta.'