Zrinko Tutić jedan je od najistaknutijih i najznačajnijih umjetnika na domaćoj glazbenoj sceni. Kao kompozitor prvi se put pojavljuje na Zagrebačkom festivalu 1974., na kojem je Ksenija Erker pjevala njegovu pjesmu 'Doći će dan', kao kantautor 1977. skladbom 'Nepoznata, tako ću te zvati', a prvi nastup na istom festivalu imao je 1981. izvevši pjesmu 'Doris'. Do 1985. snimio je četiri kantautorska albuma, a njegove pjesme triput su predstavljale Jugoslaviju i Hrvatsku na Eurosongu. Prvi je put to bilo 1986. u Bergenu gdje je Doris Dragović izvela 'Željo moja', potom je Tajči u Zagrebu pjevala 'Hajde da ludujemo', a Maja Blagdan u Oslu predstavljala je Hrvatsku pjesmom 'Sveta ljubav' i osvojila visoko četvrto mjesto. Tutić je pisao i pjesme za djecu, uz Rajka Dujmića autor je pjesme 'Moja domovina', a radio je i glazbu za filmove 'Zlatne godine', 'Putovanje tamnom polutkom', 'Nausikaja', 'Kad mrtvi zapjevaju' i 'Garcia'. Dobitnik je dvije Zlatne Arene, kao producent potpisuje više od 30 visokotiražnih albuma, a također je i jedan od osnivača nagrade Porin.

Zoran Juranić studirao je kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome 1972. dobiva mjesto zborovođe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je od 1988. stalni dirigent, a od 2002. do 2005. i ravnatelj Opere. Surađivao je i s drugim našim opernim kazalištima, pa je tako bio umjetnički ravnatelj Opere HNK Ivana Zajca u Rijeci i Opere HNK u Osijeku. Radio je i kao predavač na Pedagoškoj akademiji u Osijeku te Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je sada redoviti profesor. Stalni je gost dirigent Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu te šef dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu. Kao dirigent debitirao je 1970., a za opernim je pultom prvi put nastupio u HNK-u u Zagrebu 1977. vodeći predstavu Verdijeva 'Trubadura'. U njegovu skladateljskom opusu ističe se operna farsa 'Govori mi o Augusti', operna sapunica 'Pingvini' te niz scenskih, orkestralnih i komornih skladbi (operetno-kabaretski karusel 'Fritz i pjevačica', simfonijski torzo 'Inter arma narrant Musae', Gagliarda i Didaskalije za gudački orkestar i druge. Izdan mu je i autorski CD nosač zvuka s pet skladbi. Za svoje je opere sam pisao i libreta, a u više se navrata okušao i kao operni redatelj. Uz niz simfonijskih i koncertnih skladbi, njegov repertoar obuhvaća pedesetak opernih djela iz svih stilskih razdoblja. Kao dirigent s posebnim se interesom bavi zaboravljenim ili rjeđe izvođenim djelima i skladateljima. Za svoj je rad dobio više priznanja i nagrada.

Klapa Lučica osnovana je daleke 1966., a u više od 50 godina dugoj karijeri postigla je zavidne rezultate u Hrvatskoj i inozemstvu. U pretežno je istom sastavu od samog početka djelovanja, njeguje mekši stil pjevanja, a oduvijek kao klapa ima respekt prema autohtonom, starom splitskom pjevanju. Klapa Lučica prva je klapa koja je dobila specijalno priznanje za 15 nastupa na Omiškom festivalu, na kojem je višestruki osvajač nagrada u natjecateljskom izvornom dijelu i večerima novih skladbi, a bila je i prva klapa debitant s prvom nagradom ocjenjivačkog suda.

Na Splitskom festivalu dobila je priznanje za nastupanje na 15 festivala na kojima je osvojila tri nagrade (Zlatno jedro, Srebrni grb i Brončano jedro). Ujedno su i prva klapa koja je samostalno nastupila na Splitskom festivalu. Lučica je klapa istinskih entuzijasta i prijatelja koji su nastojali sačuvati i popularizirati način i tradiciju pjevanja Splita, Dalmacije i Hrvatske. Više o dobitnicima ovog priznanja pročitajte u tekstovima Erike Krpan, Stanka Tuksara i dr. sc. Joška Ćalete. Ovogodišnja svečana dodjela Porina održat će se u petak, 17. ožujka u splitskoj dvorani Spaladium Arena uz izravan prijenos na Prvom programu Hrvatske televizije te u programu Hrvatskog radija.