Ako ste u životu planirali pogledati samo jednu poljoprivrednu emisiju, a nedjeljom oko ručka niste prikovani za program Hrvatske televizije, ’U Darwinovu vrtu’ je savršen izbor za vas – zabavno-obrazovni serijal popularnog britanskog voditelja Jimmyja Dohertyja odvest će vas u fascinantan svijet braka znanosti i poljoprivrede.

Od 8. do 22. listopada svaki utorak u 21 sat na Viasat Natureu poljoprivrednik i entomolog Jimmy Doherty upućuje se Darwinovim intelektualnim putom te ponavlja njegove revolucionarne eksperimente. Serija je snimana u vrtovima i plastenicima Darwinova doma te ponovno otkriva znanstvena otkrića koja čine temelj teorije evolucije, ma koliko ih u doba ponovnog buđenja religijskog fundamentalizam napadali oni koji su umjesto biologije učili vjeronauk.

‘Pa, znate, sve dok nemamo dokaza teško je shvatiti kako je takva raznolikost dospjela na Zemlju. Mnogi ljudi vjeruju u stvoritelja, i to je u redu, ali jednom kada počneš skupljati čvrste dokaze jasno je da je evolucija ta koja je zaslužna za takvu raznolikost. Ne vjerujem nužno u stvoritelja. Evoluciju treba gledati kao niz malih promjena koje su se dogodile tijekom velikog vremenskog razdoblja’, kaže Doherty.

Izveli ste mnoge ekscentrične Darwinove eksperimente. Koji je bio vaš omiljeni i je li bilo opasno?

Ne mislim da je ijedan bio opasan. A moj omiljeni jest eksperiment s glistama, jer one su sjajni inženjeri. Darwin je proučavao kako gliste pomiču tlo. One pomiču tone i tone tla i zapravo su inženjeri našeg prirodnog pejzaža. Ali jedan od mojih omiljenih eksperimenata bio je onaj kada je pokušavao saznati čuju li gliste glazbu. Tako smo i mi stavili gliste u jednu posudu, nju postavili na klavir te im svirali glazbu.

Slažete li se sa svakom Darwinovom teorijom?

Ono što je zanimljivo kada govorimo o Darwinu jest to da se svaka njegova teorija pokazala činjenicom. Čak i kada je pronašao cvijet za koji je pomislio da mora postojati insekt s velikim rilom kako bi ga oprašio. Godinama kasnije pronašli su i tog insekta. Jedina stvar koja je nedostajala Darwinu jest razumijevanje genetike, jer Watson i Crick su ti koji su otkrili DNA kao mehanizam naslijeđa. Darwin to nije znao jer to ni znanost tada nije shvaćala, kao ni sebični gen i način djelovanja superorganizama. Ali Darwinove teorije se danas ne moraju dokazivati. One nisu teorije, one su činjenice.

Svaki dan naučimo nešto novo o Zemlji i prirodi. Koliko toga zapravo imamo za naučiti?

Količina je beskonačna. Nikada nećemo naučiti sve. Čak i ako živiš u prirodi beskonačno je mnogo stvari za naučiti, ali jednako tako puno možemo naučiti od primjeraka koje smo već prikupili. Najveći izazov jest kako sačuvati takvu raznolikost vrsta, a i dalje održati naše sustave za proizvodnju hrane. Jer raznolikost nam treba da bismo se mogli prehranjivati kao vrsta.

Kakvo je vaše predviđanje - što će se dogoditi planetu i prirodi?

Tko to zna? Masovna uništenja događaju se stalno kroz geološka razdoblja pa štogod da se nama dogodi, prirodni sustav uvijek vrati ravnotežu. Priroda uvijek plati svoj dug. Ne znamo što nas čeka kao vrstu, ali evolucija i masovna izumiranja su nezaustavljivi.

Kako će ljudi evoluirati?

Evolucija počiva na selekciji i u osnovi je vođena smrću. Svaka živuća vrsta predstavlja priču o uspjehu. Iza nje se nalaze sve one vrste koje nisu bile uspješne i izumrle su ili su zamijenjene uspješnijom vrstom. Ljude, kada je selekcija u pitanju, lavovi i morski psi više ne jedu na dnevnoj bazi. To više nije naša prijetnja. Jest ponekad, ali to nije dovoljno da se populacija promijeni i krene drugačije razmišljati. Promijenila se naša seksualna selekcija, pa žene više ne traže nužno jake muškarce koji mogu ići u lov na hranu, već one koji su dobri u biznisu i imaju više novca. Ne znam kako će se budućnost mijenjati - sve ovisi o tome koji selekcijski proces utječe na vrstu.

Većina vaših TV emisija bavi se poljoprivredom. Kako ste došli do snimanja programa o evoluciji?

Evolucija utječe na sve što radimo kao poljoprivrednici, jer posvećeni smo umjetnoj selekciji, bilo da uzgajamo biljke, bilo životinje. Darwin se bavio time kako je čovjek utjecao na raznolikost biljaka i životinja. Puno je toga postigao proučavanjem svinja, golubova, domaćih životinja... Darwin je i danas relevantan jer evolucija ne govori samo o životinjama koje su istrijebljene i promjenama u okolišu. Ona se primjenjuje na ponašanje virusa, proučavanje toga kako se bolesti mijenjaju i utječu na našu svakodnevicu. Sve je u prirodi podložno prirodnoj selekciji i teoriji evolucije.

Kako gledate na svoju osobnu evoluciju, razvoj svoje televizijske osobnosti?

Zanimljivo je to da sam počeo s kamerama koje su pratile moju borbu za pokretanje biznisa, što se razvilo u razumijevanje procesa stvaranja hrane, važnih aspekata poljoprivrede i prehranjivanja svijeta, kao i razumijevanja okoliša i popularne znanosti. Tako da sam postao manje specijalist, a više generalist. Nisam postao gepard, nego leopard.

U kakvom su odnosu vaš gradski život i ljubav prema poljoprivredi?

Sve što mi poljoprivrednici radimo relevantno je svima drugima, jer je organizirana poljoprivreda stup civilizacije. Zaboravite na bankarski sektor, računala i sl. Ako ne možemo organizirano uzgajati hranu koja će nas hraniti, sve se raspada.

Osim toga, vi ste kuhar. A i odrasli ste s Jamiejom Oliverom?

Da, išli smo zajedno u školu. Znamo se od svoje treće godine i mislim da smo odrastajući u ruralnom Essexu utjecali jedan na drugoga, na to kako doživljavamo hranu.

U svojim emisijama govorite o porijeklu hrane. Što konzumenti moraju znati o svojoj hrani, a često toga nisu svjesni?

Mislim da danas bolje poznajemo posljedice i realnost jeftine hrane. Prošli smo kroz cijelu eru jeftine hrane, no ona će nestati i počet ćemo plaćati stvarnu cijenu hrane. Prije puno godina dobar dio našeg primanja išao je na hranu. Danas imamo daleko više novca za cigarete, alkohol, odjeću, mobitele... ali mislim da ćemo sada hranu morati početi doživljavati kao dragocjen resurs.