Glazbom se zarazio još u djetinjstvu, kada je prvi put čuo Beatlese. U dobi od petnaest godina postao je gitarist Zoo banda, pa Spectruma i Hoba, a 1972. došao je u Grupu 220, koja je 1975., na njegovu i inicijativu Huseina Hasanefendića Husa, postala Parni valjak. Nakon tri godine osnovao je Aerodrom. Kratko se upustio u solističku karijeru, no 2000. godine ekipa iz Aerodroma shvatila je da ipak ne mogu jedni bez drugih. Najnovijem uspjehu novog izdanja Jurice Pađena & Aerodroma svjedoče podaci kako je pjesma 'Sunce mi se smije' provela čak jedanaest tjedana na vrhu regionalne ljestvice Radija 202 Beograd, a bend je taj isti renomirani radio proglasio trećim najboljim regionalnim izvođačem u 2019. godini. Pošle godine proslavili su četrdeset godina djelovanja, što su obilježili u zagrebačkom klubu Boogaloo.

Zahvaljujući supruzi Ani, glazbenici i nekadašnjoj pjevačici benda, ima fin balans između obiteljskog i rokerskog života. Ljubav su zapečatili brakom u kojem su dobili 14-godišnjeg Vitu i 11-godišnju Milu, a oni su naslijedili glazbene gene - Vito uči klavir, a Mila flautu.

Jeste li odmah prihvatili angažman u showu ili ste morali malo razmisliti? Pratite li inače emisije ovog tipa?

Ponudu za sudjelovanje u velikom showu 'Zvijezde pjevaju' odmah sam prihvatio jer još nisam imao priliku naći se u takvoj ulozi, a znao sam da se radi o formatu visokog produkcijskog nivoa, što je bio dodatni motiv da se pridružim ekipi. Uz to, znao sam da ću imati dovoljno vremena da to odradim jer mi je bilo jasno da će zbog epidemije koncerti biti otkazani, pa je to bila prilika da se bavim nečim što se uklapa u moju profesiju. Inače, znam pogledati takvu vrstu emisija, ponekad me to opušta.

Doživljavate li sebe kao strogu osobu?

Ne doživljavam se kao strogu osobu, ali imam razvijen osjećaj za profesionalnu etiku. Tako sebi postavljam visoke standarde kada se upuštam u neki posao i smatram da se pri tome mora dati najbolje od sebe jer polovična rješenja ne donose ono pravo zadovoljstvo ni ispunjenost, a ni rezultat. Isto to onda s pravom mogu zahtijevati i od svojih suradnika. Tek tada mi je, što bi se reklo, srce na svom mjestu.

Kad smo kod natjecateljskih showova, koliko je teško u ovo digitalno doba postati nova glazbena senzacija? Zašto sve više ljudi voli pokazivati svijetu da znaju pjevati, a ne, recimo, govoriti o ekologiji?

U ovoj digitalnoj eri teško je postati nova glazbena senzacija, uostalom nikad to nije ni bilo lako, samo što nekada za sve one koji nisu uspjeli u tome nismo ni znali jer o njima nisu pisale novine niti su bili na televiziji, a danas svatko može staviti svoju pjesmu na Youtube ili Instagram i nastaje velika gužva u eteru, što je nemoguće pratiti. Osim toga, danas je ono što je nekada bila umjetnost, koja podrazumijeva duhovni angažman i osobnost, preuzela industrija te nas zasipa obiljem proizvoda bez karaktera. Zato se velik broj ljudi instinktivno okreće unatrag i u sadržajima iz prošlosti traži ono što bi mogli nazvati iskrama duha. Došlo je vrijeme koje je ingeniozno najavio Andy Warhol, to da će svatko imati svojih 15 minuta slave, međutim bio je velikodušan, danas je to postalo pet minuta, a mnogi se guraju oko mikrofona jer to izaziva znatno više medijske pažnje nego predavanje nekog ekologa. U najvećem broju slučajeva, čini se da je puno važnije biti u centru pažnje nego ponuditi sadržaj.

Kako danas gledate na svoja gostovanja u reality showovima?

Moje sudjelovanje u toj vrsti formata bio je dijelom eksperiment, da istražim kako ću reagirati u tako pomaknutoj situaciji, a s druge strane, ni financijska komponenta nije bila zanemariva. U tim fazama života bio sam u situaciji ili se zadužiti kod banke ili odraditi reality. Mislim da sam dobro odlučio, a svima koji mi to predbacuju mogu reći da to smatram pošteno zarađenim novcem.

Idu li vam na živce pitanja o Johnnyju Štuliću? Vi ste jedan od sretnika koji komunicira s njim.

Poslije jednog koncerta uletio mi neki pajdo i kaže može li me nešto pitati. Rekoh može ako pitanje ne glasi: 'A di je Đoni?'

Što biste izdvojili iz vremena sviranja s Parnim valjkom?

Iz vremena Valjka ima puno toga što se može izdvojiti zbog 150 dana godišnje na putu po cijeloj regiji. Jednom smo svirali u Novom Pazaru ili Uroševcu, ne sjećam se točno, i neki tip je proletio preko bine i za njim drugi, koji ga je ganjao, a pritom su me umalo srušili. Ovaj prvi krenuo je prema staklenom zidu dvorane u kojoj smo svirali, drugi u stopu za njim. Sviram i gledam gdje će sad? Kad, u maniri najboljih vesterna, ovaj prvi naglavačke se baca na taj izlog, staklo puca u komadiće, on pada izvan dvorane, a drugi kroz to razbijeno staklo za njim. Zamalo su nam ukrali show!

Koliko je po vama u pridošloj i šarolikoj glazbi opstao rock?

Rock je trenutno u vrlo ambivalentnoj situaciji - nekad je bio svjetonazorski utjecajan, buntovan i s velikom dozom odmetničke romantike, a danas je uglavnom zabava s vrhunskom produkcijom, dakle showbizz. Možda je izgubio dio integriteta kad su bendovi, kod kojih je u prvom planu bio bunt protiv sustava i korporacija, počeli objavljivati albume za iste te korporacije, nositelje sustava, da bi one zaradile novac na njihovom buntu, dakle korporacija me plaća da je pljujem da bi i ona i ja zaradili novac. Rekao sam na početku da je rock trenutno u ambivalentnoj situaciji zato što nije u trendu i premalo se vrti na radiopostajama. Industrija ima sasvim druge prioritete, no unatoč tome, najveće koncerte još uvijek rade veliki protagonisti rocka, a ujedno su oni najutjecajniji kao autori i autoriteti u svijetu muzike, pa i kulture u širem smislu.

Koliko je novac ključan u rock'n'rollu jer rock treba predstavljati neki bunt protiv konvencionalnih vrijednosti?

Znate onu staru Money makes the world go round? Baš kao što sam rekao u prethodnom odgovoru, rijetki su imuni na bogatstvo. Puno je njih krenulo u svirku da pobjegnu od siromaštva, a naravno da ne želim pri tome reći da nisu bili talentirani i sposobni te pritom krvavo radili. No većina ipak voli uvaliti dupe u luksuzan auto, spavati u top hotelima, imati vrhunske komade, najbolju drogu, velike kuće i piti skup šampanjac. Inače, The Beatles su mi broj jedan pa ću ispričati anegdotu s genijalnim Johnom Lennonom. Jednom je u New Yorku izlazio iz lokala i nije ostavio tip (napojnicu) konobarici, a ondje konobari uglavnom nemaju plaću, već rade za tip. Kad ga je prijatelj ukorio zbog toga, Lennon mu je rekao da gleda svoja posla. Na to mu je prijatelj spustio: 'A 'Imagine' i to?', na što mu je Lennon odgovorio: 'It's just a fu*king song.' Dakle život uglavnom nije bajka.

Postoji li razlika u stvaranju muzike nekada i sada te je li prije bila kvalitetnija?

Čini mi se da su prije muzičari puštali da ih muzika vodi, sviralo se i vježbalo s bendom, energije su se ispreplitale i hrpe svježih ideja frcale su na sve strane. Danas je na djelu producentski pristup i jedan čovjek vodi muziku, programira, pozove najamnika ako mu treba nešto odsvirati te taj jedan čovjek ima apsolutnu kontrolu nad procesom - puno je manje sinergije, puno više računice, a rezultat nam je svima poznat.

Kojih se godina stvarala najbolja glazba u nas i vani?

Najbolja se muzika stvarala na počecima rocka, ako govorimo o modernoj glazbi, a ja zamišljam to vrijeme kao rock renesansu, vrijeme u kojem su muzičari uživali kreativnu slobodu. Mislim da je ono najbolje stvoreno do 80-ih, uključujući početak 80-ih, kad je u pitanju domaći teren.

Malo je poznato to da ste se bavili i filmskom glazbom.

Da, pisao sam muziku za filmove, zadnje za dokumentarni film u HRT-ovoj produkciji pod nazivom 'Novi kvadrat', o našim slavnim strip crtačima i dizajnerima iz doba novog vala. Radio sam nedavno i muziku za predstavu 'Blue moon', a koja je od najvećih imena kazališne kritike dobila odlične recenzije.

Da se ne bavite glazbom, u kojoj biste se profesiji mogli zamisliti? Je li neka druga opcija ikada bila opcija?

Ne bavim se glazbom, ona se bavi mnome. Inače sam završio ekonomski faks, kao i izvjesni Mick Jagger, no otkad sam dobio diplomu, nisam je izvadio iz ladice. Možda bih, da nisam u ovom poslu, bio ribar, ali izgleda da je ovako trebalo biti - zarađujem od onoga što bih ionako radio i zato sam beskrajno zahvalan providnosti.

Možete li izdvojiti bar jednog domaćeg glazbenika koji bi, prema vašem mišljenju, mogao imati savršenu svjetsku karijeru da je, recimo, rođen u Londonu ili New Yorku?

2Cellos su dokazali da se ne moraš roditi ni u Londonu ni u New Yorku.

Čiji koncert i danas pamtite kao najbolji kojem ste prisustvovali?

Bio sam na ogromnom broju koncerata, neki od njih bili su highlights života i ti nezaboravni svakako su Paul McCartney u Pragu, David Bowie u Beču, The Who u Londonu, Paul Simon u Amsterdamu, Brian Wilson u Perugi, Yes na Reading festivalu, Bob Dylan u Veneciji, Weather Report, BB King, Frank Zappa i Joan Baez u Zagrebu, Bruce Springsteen u Trstu i The Rolling Stones u Wiener Neustadtu. Bilo je još puno fantastičnih koncerata koje sam imao sreće gledati, ali, evo, ovako na prvu, ovi nabrojani su se sami izdvojili.

Zbog pandemije koronavirusa dosta je angažmana na čekanju. Kako podnosite ova neizvjesna vremena? Čime se okupirate?

Pandemije mi je na vrh glave, a najgora od svega je neizvjesnost. Tu je i briga za najbliže i njihovo i moje zdravlje, uz to događa se ekonomsko potonuće, svirke su otkazane, da i ne spominjem potres, sve u svemu - poprilična grozota. Ali i iz takvih situacija treba pokušati izvući neku korist, najbolje što se može - primjerice, ja uzmem gitaru ili sjednem za klavir, čitam zanimljive knjige, pogledam neki dobar film, s klincima odem u prirodu, pokušavam sve što može obodriti duh.

Rekli ste mi da pripremate novo glazbeno izdanje? O čemu je riječ?

Upravo ovih dana grupa Aerodrom izlazi s novim videom koji je režirao i snimio Tin Majnarić. To je novi singl pod nazivom 'Nafte i benzina' s novog studijskog albuma 'Dnevni rituali', sjajno prihvaćenog u cijeloj regiji... jedan od gostiju na pjesmi je i Borna Čop, gitarist grupe Film, koji se ujedno pojavljuje u videospotu. Uz njega, pojavljuju se još Đana Krstić te Ivan Mitrović Mrkva. Inače, za kraj godine naša izdavačka kuća Croatia Records izdaje dvostruko vinil izdanje 'Greatest hits' plus CD identičnog sadržaja. Na tom izdanju naći će se kompletan presjek karijere Aerodroma s pjesmama koje su obilježile bend i vrijeme u kojem su nastale. Omot, kao i fotke za to izdanje napravio je Lupino, naš poznati umjetnik svjetskog glasa.