I dok se svijet oprašta sa suprugom engleske kraljice koji je danas preminio u dobi od 99 godina u dvorcu Windsoru, Dubrovniknet.hr prisjetio se posjeta poznatog para u listopadu 1972. godine koji je obilježio niz nevjerojatnih okolnosti.

Naime, novinar Luko Brailo je u tekstu 'Dramatični let: kako je Dubrovnik razbjesnio Titograd' objavljenom 29. rujna 2013., zahvaljujući pismu koje mu je ustupio nekadašnji direktor Excelsiora, Rafo Rodin, otkrio kako je izgledao posjet kraljice i njezinog supruga.

Legendarni direktor Rafo Rodin ustupio je Dubrovniknet.hr-u pismo tadašnjeg Titova izaslanika Radovana Komara koji je pratio britansku kraljica Elizabetu II kada je promijenila plan putovanja i odlučila kako će umjesto Titograda prvo posjetiti Dubrovnik!

Direktor tog renomiranog hotela Rafo Rodin, savršeno je organizirao prijem i nepredviđeni ručak na takvom nivou, pa mu je princ Philip rekao da se takvo nešto ne može na brzinu improvizirati ni na dvoru u Londonu!

Željeli posjetiti Dubrovnik

Radovan Komar je 1971. godine bio ambasadorom tadašnje Jugoslavije u Indiji, a godinu poslije postao je podpredsjednik ondašnje savezne Skupštine i čelnik Odbora za vanjsku politiku tog parlamenta. Budući da je kao bivši veleposlanik dobro govorio engleski jezik on i supruga mu Nada bili su određeni da u ime predsjednika Tita budu njegovi 'zastupnici' engleskoj kraljevskoj obitelji tijekom tadašnjeg sedmodnevnog posjeta Jugoslaviji.

Kraljica je silno je željela osim Beograda, Đakova, Zagreba i ostalih gradova predviđenih protokolom, posjetiti Dubrovnik. Nekoliko godina ranije princeza Margaret boravila je na odmoru u Dubrovniku i s oduševljenjem je pričala o ljepoti i znamenitostima grada, pa je zato Dubrovnik bio neizostavni dio programa kraljevskog para tijekom posjeta tadašnjoj Jugoslaviji, navodi se u spomenutom pismu.

Planom je bio predviđen posjet Dubrovniku, a poslije podne odlazak u Titograd kako bi se posjetila i Crna Gora. Međutim, ujutro prije polaska iz Beograda plan je promijenjen. Otkazan je posjet Dubrovniku jer je aerodrom u Dubrovniku bio zatvoren za sve letove zbog jake bure. O tome je bio informiran i predsjednik Tito, i on se složio s tim da se kraljevski par ne izvrgava bilo kakvom riziku, ističe Komar dodajući: 'Poletjeli smo britanskim specijalnim avionom u Titograd, a kraljevska obitelj bila je vrlo razočarana što neće vidjeti Dubrovnik'.

Kraljica 'okrenula' zrakoplov

Ali, kad smo već bili blizu Titograda avion je počeo mijenjati rutu i uputio se u pravcu Dubrovnika, piše Komar.

'Dežurni britanski avijatičar general došao je k meni i rekao da je kraljica promijenila plan leta. Užasno sam se iznenadio i rekao sam generalu neka kaže kraljici, koja je bila u posebnoj kabini, da se ne može mijenjati plan leta. U tom trenutku nalazili smo se u niskom letu nad aerodromom u Titogradu i na moj užas vidio sam postrojenu počasnu četu, crveni tepih i postrojene crnogorske predstavnike. Generalu sam rekao neka Njezino Veličanstvo samo pogleda kroz prozor da se uvjeri da su dolje predstavnici jedne republike u očekivanju njezina posjeta. Neka kaže da je to vrlo delikatno i da može doći do velikog incidenta. Kraljica mi je preko generala odgovorila da ćemo svakako stići u Crnu Goru kasnije, da se ne trebam brinuti, navodi Komar i objašnjava Phyllis Williams zašto je Elizabeta II 'okrenula' zrakoplov.

Avijatičari su slušali vremenski izvještaj, a kako su te komunikacije na engleskom jeziku s dubrovačkog aerodroma su javljali da je vjetar pao i da su uvjeti na aerodromu normalni. General je to rekao u kraljevskoj kabini, a kako je cijela posada bila britanska, donijeli su odluku bez moje ili bilo čije naše suglasnosti o promjeni leta, ističe Komar. Priznaje kako ga je 'zahvatila prava strava i neizvjesnost', budući je znao da su pripreme za kraljičin posjet Dubrovniku otkazane i prekinute zbog vremenske nepogode.

Kad smo sletjeli u Dubrovnik, mi iz pratnje sledili smo se od užasa, naglašava Komar, jer je dežurna služba na aerodromu bila iznenađena našim dolaskom. Nikoga od predstavnika Dubrovnika ni Republike Hrvatske tamo nije bilo, izvanredno policijsko osiguranje je povučeno i otputovalo je u Zagreb, a na aerodromu su bila samo dva, tri dežurna policajca. No, britanski visoki gosti su bez ikakvog uzbuđenja ušli u aerodromsku čekaonicu, a ja sam ih zamolio da se strpe dok ne poduzmem što mogu za odlazak u Dubrovnik, jer na aerodromu nije bilo nijednog službenog automobila, piše Komar.

Princ Philip je kroz prozor ugledao jedan autobus bez šofera i rekao da idemo tim autobusom. Budući da nema vozača ponudio se da će on voziti. Tada sam izgubio strpljenja i vrlo energičnim glasom rekao da je to nemoguće, da novinari jedva čekaju da vide kako 'Jugoslavija nije u stanju prevesti kraljevsku obitelj s aerodroma do grada, već da kraljičin muž mora voziti autobus'. Hvala prinčevskoj i kraljevskoj, odnosno britanskoj hladnokrvnosti i snalažljivosti, ali to je ipak bilo previše, piše Komar.

Elizabeta II, njezin suprug princ Philip i princeza Anne posjetili su Franjevački samostan, prošetali Stradunom, obišli Knežev dvor, dio gradskih zidina iznad ulaza s Pila u Grad, i tvrđavu svetog Ivana, gdje je tadašnji predsjednik Skupštine općine Dubrovnik Ante Vetma britanskoj kraljici poklonio model dubrovačkog galijuna. O spomenicima kulture i dubrovačkoj povijesti britanskoj kraljevskoj obitelji govorili su prof. Milica Portolan, Ljubica Bube Marinović i prof. Ivo Kastrapeli, u to doba najviđeniji vodiči ondašnjeg turističkog Dubrovnika.

'Jedinstveni Stradun, zidine, Knežev dvor, palača Sponza…', piše oduševljeni Komar zbrajajući dojmove o posjetu 'biseru Jadrana koji je ušao u riznicu svjetskih znamenitosti UNESCO-a'. Nije čudo, zaključuje, što su visoki gosti inzistirali da posjete Dubrovnik i odlukom kraljice izmijenili plan puta, koji je inače u takvim situacijama strogo kontroliran, i ne mijenja se nego samo u slučaju 'vis major', napominje Radovan Komar u svom pismu Phyllis Williams koja je u dobrim odnosima s britanskom kraljevskom obitelji.

'Kada me g. Komar nazvao telefonom i kazao kako će britanska kraljica ipak posjetiti Dubrovnik i doći na svečani objed u Excelsior, malo sam protrnuo. Ali, rekao sam mojim najbližim suradnicima, kuharima i konobarima: 'Nema doma, idemo iz početka, i neka bude još bolje', prisjeća se gospar Rafo dana iz listopada ’72 i 'frke' s kraljičinim posjetom. Jer, čekajući Elizabetu II u dogovoreno vrijeme hrvatska i dubrovačka delegacija te pripadnici osiguranja su u trenucima otkazivanja njezina posjeta, a ne znajući za promjenu plana, izjeli predviđeni ručak namijenjen britanskim uglednicima. Neki su taj dan i dva puta dobro objedovali, smijući se priča gospar Rafo.

Dodaje i kako su zbog posjeta Dubrovniku koji je prošao sjajno, unatoč okolnostima koje su britansku kraljicu dovele na Stradun, ondašnji crnogorski političari žestoko 'oprali' Radovana Komara. Držali su ga glavnim krivcem što je Titograd, kao glavni grad 'jedne od šest republika' kasnije dobio nemjerljivo malu pozornost spram Dubrovnika. O tome Komar u spomenutom pismu, među ostalim, navodi kako su mu tadašnji predsjednik Republike Crne Gore Vidoje Žarković i predsjednik Izvršnog vijeća Veselin Đuranović kazali da su vrlo ljuti i uvrijeđeni.