Vladimir Fučijaš, Ivan Hetrich, Dunja Figenwald Puletić, Mladen Stubljar, Ivana Prohić, Vesna Spinčić Prelog, Edo Peročević, Milka Babović, Mladen Kušec, Vojo Šiljak, Drago Čulina, Helga Vlahović Brnobić - neka su od brojnih nezamjenjivih televizijskih imena koja su ostavila neizbrisiv trag kad je riječ o visokoj profesionalnosti, besprijekornoj dikciji, dubokom općem znanju, lingvističkoj i filološkoj potkovanosti uz neprijeporan gospodski habitus, što nam danas toliko nedostaje. A sudeći prema njihovim riječima, međusobno su se uvažavali, podupirali i družili.

Oni su nas informirali, educirali, zabavljali nas, vodili kroz najrazličitije projekte, svakodnevno ulazili u domove građana te se tako usjekli u kolektivnu memoriju hrvatskog društva.

Željka Fattorini

Čuvenom rečenicom: 'Ti, mala s kečkama, pročitaj ovo pred kamerom' obratio se 1954. godine redatelj Anton Marti Željki Marković, tada dvanaestogodišnjoj članici Dječjeg zbora Radija Zagreb (poslije je kao solistica nagrađena na festivalu Djeca pjevaju), što je označilo početak njezine impresivne televizijske, spikerske i voditeljske karijere. Diplomirana inženjerka eksperimentalne biologije u Programu za djecu vodila je 'Pionirski mozaik', družila se s Mendom i Slavicom, vodila omladinski program 'Nedjeljom u 7' i informativno-obrazovnu emisiju za mlade 'Dnevnik 10', a od 1993. emisiju 'Dobro jutro, Hrvatska'. Peterostruka je dobitnica nagrade Gordana Bonetti, a 2002. dodijeljena joj je HRT-ova godišnja nagrada.

Fattorini je ranije izjavila da su njoj u velikoj mjeri pomogli radijski spikeri, ljudi koji su tada imali više iskustva i više znanja. Imali su mentore, učili na vlastitim pogreškama u Službi za jezik i govor, za koji je zaslužna Jasmina Nikić Ivanišević. 'Sad se stepenice preskaču i mladi dolaze skoro pa s ulice ravno na ekran. To je pogreška kadroviranja na HTV-u. Nisu gledatelji dužni patiti zbog nespretnosti osoba u programu, pa makar oni bili mladi i lijepi. Treba učiti, raditi na sebi i pitati pametnije', izjavila je ranije za Novi list. Govoreći o televiziji nekad i sad, smatra da današnjem TV programu nedostaju prave zvijezde.

'Prizma kroz koju gledaš program se mijenja, ostaje prepoznavanje treme voditelja i sugovornika, požurivanje režisera iz režije u slušalicama. Tu vidim ono što drugi ne vide. Danas je, u jednu ruku, puno lakše raditi na televiziji. Koliku je samo promjenu donio blesimetar!' poručila je Žeža, kako je zovu njezini najmiliji i gledatelji. Danas je u mirovini i uživa sa suprugom.

Ksenija Urličić

Željezna Lady HRT-a televizijskim hodnicima koračala je 41 godinu i ostavila neizbrisiv trag, a i danas se govori o njoj kao o najboljoj TV urednici. Prošla je od sve stepenice u karijeri - od najavljivačice, spikerice, voditeljice i urednice pa do glavne urednice Zabavnog programa. I to u osjetljivo vrijeme Domovinskog rata. Ona je 'mama Dore', među ostalim je osmislila prvi televizijski spektakl 'Sedma noć' i izvela ga iz studija na osječki stadion i u pulsku Arenu… S 15 godina igrala je u filmu 'Mala Jole', a njezin život sada je fokusiran na obitelj, prelijep ružičnjak i voćnjak te laboratorij, kako suprug Ivo zove njihovu kuhinju. I danas je zaustavljaju na ulici jer ljudi vole popričati s njom.

Rado se prisjeća televizijskih dana. 'Bilo je i suza, naročito kad se zastor spustio. Bilo je i nepravdi, iscrpljenosti, zamora. Moja legendarna ekipa, kojoj dugujem bar polovicu svojih uspjeha, shvaćala me i vjerno pratila. Bila sam okružena iznimno talentiranim zaljubljenicima u posao, zajedno smo stvarali i pokušavala sam ih voditi gotovo vojničkom disciplinom. Pukotina ima u svakom životu, nesporazuma također. Ali oni nestaju pred finalnim proizvodom, pred zajedničkim uspjehom. Uostalom, već sam iz obitelji baštinila spoznaju o magičnoj riječi oprosta. Nikada mi nije bilo teško reći - oprosti', ispričala je ranije za Mirovinu.hr.

Oliver Mlakar

Nesuđeni profesor talijanskog i francuskog jezika sasvim slučajno se počeo baviti televizijskim poslom. Kazalište ga je privlačilo i igrao je kao student u Amaterskom kazalištu Zvonko Svjetličić (jednu je predstavu s grupom studenata romanistike režirao i pokojni Božidar Violić). Oliver Mlakar kretao se u glumačkim krugovima kada se oglasila audicija za spikera na Radio Zagrebu. Do statusa najveće televizijske zvijezde išlo je polagano. Godinama je radio u Informativnom programu, istodobno vodeći neke od festivala u Zabavnom programu. 'Kviskoteka' mu je osigurala zvjezdani status, a i danas mu je najdraži projekt.

S guštom je u 19.15, sa chefom Stevom Karapandžom, radio na projektu 'Malih tajni velikih majstora kuhinje'. 'Nema šanse da bi netko u ono moje vrijeme direktno s ulice mogao skočiti na voditeljsku ili isturenu novinarsku poziciju. U to vrijeme išlo se postupno, polako, brusilo se znanje, pazilo se na svaki korak. Sve je nekako bilo puno, puno ozbiljnije. U svaku su se emisiju ulagale velike pripreme. Nije bilo improvizacija', ispričao je ranije za Jutarnji list. Danas će se mnogi složiti da je najpopularniji hrvatski televizijski voditelj svih vremena. Uživa u mirovini (od 2002. godine), živi u Samoboru sa suprugom Dunjom i bavi se uzgojem patuljastih šnaucera. Izjavio je da živi vrlo dinamično i da nema vremena za sjećanja na prošlost te da mu ljudi i dandanas prilaze i često kažu kako im je žao što ga više ne vide na televiziji, no on sam ne žali za tim vremenima.

Saša Zalepugin

Na spomen njegova imena mnogi će se odmah sjetiti vremena u kojima su satima pratili televizijski program što ga je vodio i uređivao, kao i četverosatne kultne emisije 'Nedjeljno popodne', kojom je postavio nove i u onim vremenima pomalo revolucionarne standarde proizvodnje zabavnog programa. Tijekom studija slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pisao je za Studentski list, Zagrebački tjednik, Vjesnik u srijedu te bio glumac amater i predsjednik Studentskog eksperimentalnog kazališta. Godine 1962. preuzeo je dužnost direktora Ansambla hrvatskih narodnih plesova i pjesama Lado.

Godine 1966. počinje raditi na Radioteleviziji Zagreb, prvo kao urednik emisije 'Kulturna panorama', a 1968. postaje urednik kulturnog programa. Tijekom bogate karijere imao je priliku razgovarati s poznatom osobama poput Nixona, Huberta Humphreyja, Sinatre i Sophije Loren, a i glumio u nekoliko filmova i serija. Snimao je i dokumentarce. Od 1982. angažiran je na istraživanju uzroka i posljedica štetnog zračenja na ljudsko zdravlje.

U mirovini je (s HRT-ovih ekrana povukao se 1996. godine) otkrio svoju izumiteljsku stranu, no televizija je ipak bila i ostala njegova prva ljubav. Nakon što je otišao u penziju radio je na još nekoliko televizija. U Sarajevu je radio za OBN s Oliverom Mlakarom i pokojnim Mićom Orlovićem također emisiju pod nazivom 'Nedjeljno popodne', kao i u Sloveniji te u Rijeci. Nastavio se baviti televizijskim poslom na drugi način, kao savjetnik i mentor. Svoj život dijeli s voljenom suprugom Tihanom Harapin Zalepugin.

Ana Brbora Hum

Na HRT-u je tijekom tridesetogodišnje karijere prošla sve stepenice: bila je spikerica, voditeljica, novinarka i urednica, a onda je, kazala je Ana Brbora Hum, shvatila da nema dalje, da je postigla sve i odlučila se staviti na tržište.

Na tadašnji Radio Zagreb došla je kao klinka, 1977. godine, ali s iskustvom s Radio Dubrovnika, na kojem je radila kao spikerica i voditeljica. Uz radio, u Gradu je vodila razne priredbe, kvizove znanja, Mali raspjevani Dubrovnik... Televizija tada postaje njezin profesionalni izazov. Radila je s puno priznatih i poznatih voditeljskih osoba koje su je učile i usmjeravale. Prva emisija bila joj je 'Dobar dan', a potom 'Svijet diskografije', '3, 2, 1 kreni', 'Dobro jutro, Hrvatska', 'Svakodnevica', 'Nedjeljno popodne', 'Subotom navečer'... Dug niz godina bila je spikerica u središnjem Dnevniku te istodobno vodila druge emisije i brojne manifestacije.

Najdulje se zadržala u emisiji 'Svirci moji', u kojoj je ugošćavala vokalne soliste i ansamble, KUD-ove, dalmatinske klape i izvođače iz svih dijelova Hrvatske. Reći će da je ponosna na to što je s kolegom Brankom Uvodićem 1990. vodila nacionalni izbor za Eurosong u Zadru. Nakon odlaska u mirovinu 2014. počela je voditi i uređivati zabavni talk show 'Dečko, dama i Ana' na Mreži TV.

'Danas smo zapravo svjedoci toga da svatko može raditi sve bez pokrića, znanja i kriterija. Da novinar radi i kao voditelj, to je moguće. Potrebni su za to široko obrazovanje, stalno učenje, trud, upornost i iskustvo. Ne mislim da netko drugi troši mlade, već su oni ti koji pokazuju interes za određeno javno djelovanje i sami moraju odlučiti što mogu, koliko znaju i gdje su granice njihovih želja. Ako se toga ne drže, onda brzo izgore, što vi kažete, i nestanu. I ja sam na početku bila jako uporna, puno toga sam željela, ali sam brzo shvatila da bez obrazovanja neću daleko stići. Tako sam diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu', rekla je ranije za tportal.

Kad je riječ o njezinu privatnom životu, u dugogodišnjem je skladnom braku s čuvenim televizijskim novinarom i urednikom, danas umirovljenim Silvijem Humom.

Miroslav Lilić

'S 15, 16 godina pisao sam za Plavi vjesnik kao dopisnik iz Drniša i Šibenika i dobio sam dva puta, što se može provjeriti u arhivi, nagradu Zlatno pero kad je urednik bio jedan od najboljih hrvatskih novinara Pero Zlatar. Za Radio Sarajevo sam kao dijete slao viceve koje sam slušao u društvu i zapisivao. No u jednom času novinarstvo me više nije zanimalo, već sam htio ići u glumce. Onda je moj otac, inače tehničko lice, poludio i ipak pristao pomoći mi da postanem novinar. U to vrijeme zarađivao sam enormne honorare, odlično se živjelo, nisam mogao sve potrošiti', za Nacional se prisjetio čuveni televizijski novinar i urednik trenutka u kojem je shvatio da želi biti novinar.

Bezvremenska figura domaćeg etera u sjećanja stanovnika bivše Jugoslavije urezao se kao urednik koji je pročitao vijest o smrti Josipa Broza Tita, a početkom Domovinskog rata kao glavni urednik HTV-a pokrenuo je 'Program za slobodu'. Krajem 90-ih Lilić je napustio HTV i bio jedan od osnivača prve privatne nacionalne televizije, Nove TV. Potom je bio predsjednik Uprave Croatia Recordsa, pa do umirovljenja savjetnik za program generalnog direktora HTV-a Mirka Galića. Umirovljeničke dane provodi pred televizijom jer već godinama piše televizijske kritike.