Danas, u doba digitalne revolucije, a osobito nakon potpune globalizacije i smartphonizacije Interneta, Svijet je postao opčinjen start-up kulturom. Ukratko, ta se sastoji od slijedećeg: Netko (u biti, u pravilu dvoje-troje njih) se sjeti dobre ideje na području tehnologije, te s dovoljno hrabrosti odluči krenuti u poslovni pothvat. U pravilu, radi se o mladim ljudima, friško s faksa (ili čak i za vrijeme, pa i bez istog), kojima za ozbiljno pokretanje biznisa nedostaje kapital. Pa oni nađu nekoga tko uloži neku lovu u njihovu ideju za određeni postotak vlasništva nad projektom. Ako se stvar pokrene, u pravilu ne zarađuje dovoljno, pa treba još novaca, ali i veće igrače koji ulažu. I tako, korak po korak, ako baš sve ide kako treba, sada već ozbiljan biznis ulazi u prvu ligu i eto nam novog Applea, Facebooka, WhatsAppa... No, gdje su u toj priči oni ljudi koji su sve to i pokrenuli? U pravilu su još tu, često i vode taj biznis, ali drže zajedno možda 20-25% dionica. Ostalo drže investitori, fondovi, banke, mali dioničari...

I sad, eto jedne slične priče. Mali Fabinho kroti loptu bolje od bilo koga u svojoj faveli na rubu Sao Paola. Zajedno sa još par frendova ode na probu u lokalni klub, i prođe... Sada Fabinho ima 15 godina. Glavna je zvijezda juniorske momčadi svog kluba i nakon jedne utakmice mu prilazi skaut Sao Paula, koji ga poziva da zaigra za juniore pravog kluba. Fabinho je presretan, ali isto tako je i pametan. Ne školovan, jer su prave škole daleko izvan njegovog dosega (geografskog i financijskog), ali ima ono što Amerikanci zovu street smart. A ima i petero braće i sestara, samohranu majku i oca koji se pojavi samo da užica neku kintu. Zato mali Fabinho, svjestan svojih sposobnosti, čak i malo bahat (ali pristojan jer ga je mama tako odgojila), pita tog skauta da li bi, jel, on i njegovi u paketu mogli dobiti bolji stan u ljepšem kvartu, možda i neki džeparac. Skaut to ne smije nuditi, klub si ne može priušititi baš da svakom junioru daje sve što poželi, još će se klinci razbahatiti i početi svaki tražiti isto za sebe. Može njega samog eventualno smjestiti u klupski prostor za školarce, ali to je to. A mali je stvarno talent, rijetko viđen, i ako ga uzme prije nego doleti netko iz (ne dao Bog) Palmeirasa, šefovi će ga znati nagraditi. I sada skaut govori Fabinhu: 'Slušaj mali, dobar si, ali ne toliko dobar. No, slušaj zato! Javi se Pedru Jairzinhu, evo ti broj... Reci da te preporučio Alves Silva iz Sao Paula'".

Fabinho zna o čemu se radi. Čuo je i za Pedra Jairzinha, kao i dosta njegovih vršnjaka. Pedro je 'ćunka' koja se brine o mladim talentima i dovodi ih do zvijezda - agent, barem tako kažu. Zove i dogovara da se nađe s Pedrom, a Pedro, stari lisac, odmah nakon toga zove Alvesa Silvu da čuje da li je mali 'prava roba'. Nakon potvrde, dolazi ga gledati na slijedeću utakmicu, i oduševljen je onime što vidi. Odmah Pedro lovi Fabinha na izlasku iz svlačionice, dogovara s njim sve u tren oka. Fabinho će zaigrati za juniore Sao Paula. Fabinhova mama, braća i sestre sele iz favele Buraco Quente u trosobni stan u kvartu Itaquera, Vlada opća ekstaza u obitelji. Sve što Pedro Jairzinho želi zauzvrat je 10% od plaće koju će Fabinho dobijati kada potpiše prvi profesionalni ugovor, te 5% od svakog transfera, sve dokle god ga zastupa. Fabinhova mama presretna potpisuje ugovor za svog maloljetnog sina.

Fabinho sada ima 17 godina. Prerastao je juniorsku ekipu i polako dobija minutažu u prvoj momčadi, koju koristi jako dobro. Postaje 'zvjezdica', o njemu počinju pisati u medijima - 'U Sao Paulu raste novi Neymar!'. Klub mu konačno nudi prvi profesionalni ugovor i Pedro mu je ispregovarao dobru plaću.

Fabinho postaje punoljetan. Sada je glavna zvijezda ekipe. Ubojito desno krilo koje razigrava, asistira i zabija. Uspon je strelovit. Vrijeme je za Europu, kaže Pedro Fabinhu. 'Jučer su te gledali skauti iz Sportinga, iz Lisabona. Pričao sam s njima i navodno će dati ponudu'. I eto, Sporting pošalje ponudu na 5 mil. Eura. Pedro se nasmije: 'Mali, tražiti ćemo 13, a ne ideš nikuda ispod 9, bolje da ostaneš tu još jednu sezonu nego da se prodaješ za siću!' I Fabinho sluša Pedra, ipak je do sada napravio sve najbolje za njega i obitelj. Mama sada vozi novi auto, sestre idu u privatne škole, a braco je isto na probi u kadetima Sao Paula. Pregovori su teški, ali Sporting ne može dati više od 6 milijuna, a Pedro i Sao Paulo ne spuštaju ispod 10. Pada dogovor. Pedro zove Sung Chao Lee-a, voditelja fonda za upravljanje sportskim resursima sa sjedištem na Cipru, osnovanog preko off-shore kompanije iz Macaoa, i stavlja ga na spikerfon: 'Sung! Pa gdje si, kume? Nego slušaj, imam jednog malog - genijalca, vjeruj mi. Nudim ti 40% da ga prebacimo u Lisabon! Cijena - prava sitnica, 4 milijuna! Eura, naravno!'. Sung se javlja za par dana. Pristaje. I Fabinho tako svečano potpisuje ugovor. Sporting dobija 60%, a Sungov fond 40% svih prava. Fabinho ljubi majku, braću, sestre i leti za Lisabon. Ide postati zvijezda. Prvo Portugal, zatim Liga Prvaka.

Nakon par mjeseci prilagodbe, Fabinho postaje važan igrač u Sportingu. Sada ga primjećuju i europski mediji. Ali i Porto. A zna se tko je gazda u Portugalu. Već nakon prve sezone Pedro i Sporting dobivaju poziv sa sjevera Portugala. I vjese cijenu. 20 milijuna Eura. Što je puno, ali ajde, Porto treba platiti tek 12 za 60%. No Pinto da Costa ne želi ni čuti. On ne plaća više od 8 milijuna za igrača, ma kako god se on zvao. No, i Pedro i Sung znaju da imaju zlatnu koku, pa dogovaraju da Sungov fond preuzme još 25% Fabinhovog ugovora za 4 milijuna Eura koje će platiti Sportingu. I svima dobro. Porto dobija novu zvijezdu. Sporting dobija 10 milijuna od transfera i zarađuje. Sung sada ima većinski udio na Fabinhovom ugovoru.

Ali, Fabinho ima jedan problem. Koljena mu baš i nisu prečvrsta. U velikom debiju u Ligi Prvaka, u utakmici protiv Chelsea, Ivanović ulazi u njegove noge onako engleski čvrsto, i odlazi križni ligament u koljenu. A bio je jedan od najboljih na terenu. Pauza, liječenje i gubitak mjesta u momčadi. Fabinho se vraća, ali kao da je izgubio dio svoje čarolije. Provodi par sezona u Portu, sve to ne izgleda najbolje, i sve je manje u prvoj postavi. A Sung ne dobija povrat investicije. Porto treba cash flow. Pada dogovor. Mali ide u prodaju. Njemu će to sve objasniti naknadno.

Pedro nabavlja dvije ponude. Jedna iz Engleske, Southampton. Nude 12 milijuna Eura za 100% ugovora. Druga iz Ukrajine. Dnipropetrovsk. Oni bi otkupili samo udio Porta za 10 milijuna Eura. Pedru se više sviđa Engleska, oduvijek je želio da mu igrač zaigra u Premiershipu, ali Sung inzistira na Ukrajini. Sung odlučuje. Uvjerava Fabinha da mu je to najbolja opcija. Daje Pedru milijun Eura da i on objasni Fabinhu. Pedro traži dva milijuna i otkazuje Fabinhu. 'Super plaćaju', uljepšava Sung. 'Osiguran si za život ako tamo odeš', govori mu. I mladić pristaje, svjestan je da nije više na putu za Barcelonu.

U Dnipru se ne snalazi. Strana zemlja, kultura, jezik. Daleko je njegov Brazil. Pada u formi i psihički, ulazi s klupe. Želi otići, ali ne može. Nitko ga ne traži, čak niti u Brazilu. Sung ne očajava, već je ovo za njega prilika. Zove Fabinha: 'Slušaj, ovako. Mogu ti srediti povratak u Brazil, ali prvo mi napravi jednu uslugu. Kada uđeš u igru u slijedećoj utakmici, trebalo bi mi da zaradiš dva žuta u manje od deset minuta. Ma ne brini! Nitko neće kopati! Kako to misliš, nećeš?! Mali, ja sam tvoj vlasnik, proturječi mi i poslati ću te u treću rusku ligu, u Čečeniju! Dobro, znači dogovorili smo se. Ma samo ovaj put, obećajem!' Fabinho tako napravi. Sung digne milijune na kladionici u Macau. Pa tako još par puta, prije nego se Sung namiri, a Fabinho vrati u Sao Paulo, odakle je i krenuo...

Naravno, ovo je sve 'fikcija'. Isto tako je Fabinho mogao završiti u Realu, pa bi Sung zaradio na njemu 30 milijuna čistim putem. No, jasno je da na jednog TPO-igrača koji završi u mega-klubu ili barem jakom klubu Lige Petice dolaze stotine igrača koji svojim 'vlasnicima' ne osiguraju niti povrat investicije. Što bi bilo uobičajeno u svijetu investiranja u npr. tehnologiju - dosta start-upova ne uspije, i ulagači izgube novac. No, upravo je najveći problem taj da su 'suvlasnici' u TPO ugovorima nogometaša i neke off-shore kompanije za koje nitko ne može jasno utvrditi tko su vlasnici. U Kolumbiji TPO fondove drže bivši 'kartelaši' iz Medelina. U Aziji je to često kladioničarska mafija. I mreže kojima skrivaju svoje prave identitete su nevjerojatno složene. I ne trpe gubitak. Nikako.

Koliko god FIFA ostavljala dojam korupcije, oni su male bebe prema nekima od tih 'igrača'. Zato je jedini logičan korak bio upravo da se ishodi zabrana TPO-a, koja je dosta snažno nagrizala integritet nogometa, iako dosta u sjeni - naime, rijetki su se usudili javno pričati i pisati o stvarnom stanju stvari, s obzirom da je postojala realna opasnost da ih dočeka prerana smrt sumnjivim samoubojstvom.

U svemu tome su Corinthians, Porto, Sporting i slični tek kolateralne žrtve. Klubovi koji su željeli uzeti ono zdravo od TPO modela za držanje koraka sa elitom i održavanje financijskog modela sa pokrićem. Na žalost, upravo će Porto i Benfica ponajviše osjetiti udar, barem dok se i samo tržište ne stabilizira.

S druge strane, sada će puno veći broj raznih 'Fabinha' ostati neotkriven. Bez financijske podrške koju je pružao TPO, dosta talenata će ostati negdje zarobljeno u prosjeku južnoameričkih liga. Iako su zaslužili više.