Svečanom akademijom kojoj će u utorak u Hrvatskom narodnom kazalištu nazočiti i predsjednici Fife i Uefe Sepp Blatter te Michel Platini, završit će proslava sto godina utemeljenja Hrvatskog nogometnog saveza.
Proslava te značajne obljetnice službeno je započela tijekom ovogodišnjeg Europskog prvenstva u Poljskoj i Ukrajini i to 13. lipnja kada su naši reprezentativci i čelnici HNS-a u Poznanju u slavljeničkom raspoloženju nakon pobjede nad Irskom od 3:1 evocirali uspomena na 13. lipnja 1912. godine kada je, unatoč protivljenju Austro Ugarske, dr. Milovan Zoričić bio izabran za predsjednika sekcije za nogomet pri Hrvatskom športskom savezu.
Iako HNS ima međunarodni kontinuitet, jer je postojao i u doba obje Jugoslavije, kao akter na međunarodnoj sceni HNS je tri puta nastajao. Prvi put 1912., zatim 6. siječnja 1939. godine kada je obnovljen kao samostalni čimbenik, te 1990. godine kada je nakon prvih slobodnih i demokratskih izbora konačno uspostavljena suverena, nezavisna i demokratska Republika Hrvatska. Tada je unatoč protivljenju Beograda, jer smo formalno još uvijek bili sastavni dio SFRJ, u Zagrebu odigrana utakmica protiv reprezentacije SAD.
Hrvatski nogometni savez prvi je puta je postao članom Fife 16. srpnja 1941. godine, a kada je Republika Hrvatska ostvarila neovisnost ponovno je postao članom Svjetske nogometne organizacije 3. srpnja 1992. godine.
Kao privremeni član Europske nogometne organizacije (UEFA) HNS je primljen 25. srpnja 1992. godine, a punopravnim je članom postao godinu dana kasnije, 17. lipnja 1993. godine.
Najveće svoje uspjehe naš reprezentativni nogomet ostvario je nakon osamostaljenja, a treće mjesto na Svjetskom prvenstvu 1998. godine u Francuskoj zauvijek će zlatnim slovima ostati zabilježeno u našoj nogometnoj povijesti.
Hrvatska je sa reprezentacijama sa područja bivše SFRJ - Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija (odnosno SR Jugoslavija), odigrala 21 utakmicu te je upisala 13 pobjeda, 7 remija i 1 poraz (u kvalifikacijam za EP 2008. od Makedonije kada je Hrvatska već osigurala plasman na Euro).
Kad su u pitanju dvoboji sa momčadima svjetskih prvaka, Hrvatska jedino nije igrala protiv Urugvaja, a najbolji omjer ima sa četverostrkim svjetskim prvakom Italijom (3 pobjede i 3 remija), te trostrukim svjetskim prvakom Njemačkom (2 pobjede, 1 remi, 2 poraza).
Dva su puta hrvatski nogometaši bili najbolji strijelci svjetskih prvenstava, Dražan Jerković na SP 1962. u Čileu kada je sa 4 gola dijelio prvo mjesto, te Davor Šuker koji je sa 6 pogodaka bio najbolji strijelac SP 1998.
Lista hrvatskih nogometnih velikana je duga, ali nekoliko njih našlo bi svoje mjesto u svakom izboru najboljih u povijesti hrvatskog nogometa.
Dva su puta hrvatski nogometaši bili najbolji strijelci svjetskih prvenstava, Dražan Jerković na SP 1962. u Čileu kada je sa 4 gola dijelio prvo mjesto, te Davor Šuker koji je sa 6 pogodaka bio najbolji strijelac SP 1998.
Bernard Vukas bio je legendarni igrač Hajduka, za kojeg je odigrao 615 utakmica i postigao 300 golova, a 1955. godine bio najbolji nogometaš Europe.
Branko Zebec bio je jedan od najboljih hrvatskih nogometaša svih vremena i vjerojatno najbolji hrvatski trener u povijesti. Doveo je Dinamo do finala Kupa velesajamskih gradova 1967. (kasnije Kup Uefe), a u finalu je momčad do trijumfa vodio Ivica Horvat. Zebec je sa Hajdukom 1973. došao do polufinala Kupa pobjednika kupova, a uspješnu trenersku karijeru imao je i u inozemstvu. Sa Bayernom je 1969. osvojio duplu krunu, njemačko prvenstvo i kup, a sa Hamburgerom je bio prvak Njemačke 1979., te finalist Kupa prvaka 1980. godine.
Zlatko 'Čik' Čajkovski nakon uspješne igračke karijere posvetio se trenerskom poslu, te je postavio temelje Bayerna, koji je postao najuspješniji njemački klub svih vremena. Klub je preuzeo 1963., uveo ga je u Prvu ligu, dva puta osvojio njemački kup i Kup pobjednika kupova, te je odgojio nogometne legende kao što su vratar Sepp Maier, Franz Beckenbauer i Gerd Müller.
Miroslav Ćiro Blažević je na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj sa reprezentacijom Hrvatske osvojio treće mjesto i proglašen je najboljim trenerom Svjetskog prvenstva.
Josip Skoblar legendarni golgeter koji je u sezoni 1970/1971. u dresu Marseillea zabio 44 gola što je još uvijek rekord francuske lige, te je 1971. zbog toga osvojio Zlatnu kopačku, koja se dodjeljuje najboljim strijelcima u europskim prvoligaškim natjecanjima.
Stjepan Bobek je u Partizanu zabio 403 gola u 468 utakmica, a u jednoj prvoligaškoj utakmici zabio je čak 9 golova, bilo je to 1946. kada je Partizan pobijedio niški 14. oktobar sa 10-1.
Legendarni Tomislav Ivić bio je trener u 14 država, osvojio je 6 nacionalnih prvenstava (3 sa Hajdukom, te po jedno sa Portom, Ajaxom i Anderlechtom), te Interkontinentalni kup sa Portom 1987.
