Nakon dvije utakmice uvoda (Primera i Kup kralja) te prvog polufinalnog susreta Lige prvaka odigranog u Madridu (0:2), na kraju priče o Barceloni i madridskom Realu očekuje nas pravi vatromet nogometa na Camp Nouu, dvoboj koji će odlučiti prvog finalista najprestižnijeg europskog natjecanja
Iako ove sezone Barcelona izlazi kao pobjednik tih dvoboja, rivalstvo se nastavlja. Uostalom, poznato je da Mourinho prvu sezonu shvaća kao svojevrsno zagrijavanje prije vatrometa pa nas tek čekaju pravi obračuni Reala i Barce.
Kada Hristo Stoičkov, igrajući u dalekom SAD-u, ošamari dječaka jer je na trening njegove ekipe došao u dresu madridskog Reala, onda je jasno kakvi odnosi vladaju među vječnim rivalima. Veliki je to antagonizam koji često, na nesportski način, dolazi i do granica mržnje. Međutim, čak i u takvom okruženju ti klubovi dijele nekoliko zajedničkih legendi koje su obilježile njihovu povijest.
Real i Barca odmjerili su snage 212 puta u različitim natjecanjima. Jasno, najčešće su se susretali u Primeri, no i u europskim kupovima imaju svoju povijest. To je važno upravo zbog skorašnjeg sraza u polufinalu Lige prvaka.Statistika 'el clasica'
Dakle, ukupno gledajući, Real je malo uspješniji od velikog suparnika jer je ostvario 86 pobjeda i 83 poraza, dok su 43 utakmice završile remijem. I u Europi je slična situacija; od sedam odigranih utakmica, Real je pobijedio u tri, dvije je dobila Barca, a dvije su završile podjelom bodova.
Na veliku žalost navijača 'kraljevskog kluba', baš je posljednju utakmicu, odigranu na Santiago Bernabeuu, dobila katalonska momčad, i to s rezultatski lakih 2:0. Ta pobjeda je vrednija s obzirom da se radilo o prvom polufinalnom susretu Lige prvaka.
Barcelona 2001-2007, Real Madrid 2007-2009.
Omaleni Argentinac nije postigao ni približno veliku karijeru koliki mu je bio potencijal kada je dolazio u Europu. Zadnje je dvije sezone u Barceloni proveo na posudbama u Monacu i Sevilli, a u Real je otišao jer je on jedini bio voljan isplatiti mu željenu plaću. No ni tamo se nije naigrao, a danas sasvim solidno nastupa za Benficu.
Luis Enrique, Španjolska, veznjak, polivalentan igrač
Real Madrid 1991-1996, Barcelona 1996-2004.
Možda i najpolivalentniji igrač u povijesti nogometa, koji je tijekom karijere igrao na svim pozicijama (osim golmana), pravu je karijeru ostvario tek prelaskom u Barcelonu. U Realu nije bio standardan te je uglavnom igrao na poziciji beka, a u Barceloni je, zajedno s Rivaldom i Kluivertom, činio jedan od najopasnijih ofenzivnih terceta tog doba.
Robert Prosinečki, Hrvatska, veznjak
Real Madrid 1991-1994, Barcelona 1995-1997.
Veliki Žuti također spada među one igrače koji nikada nisu u potpunosti ostvarili svoj potencijal, za što su, u njegovom slučaju, krive isključivo ozljede. Upravo se zbog njih nije uspio nametnuti ni u jednoj od tih velikih ekipa, pa je uglavnom bio ili u bolnici ili na klupi. Njegovo je zvjezdano razdoblje ostalo vezano za Crvenu zvezdu.
Michael Laudrup, Danska, napadač
Barcelona 1989-1994, Real Madrid 1994-1996.
Zajedno sa Stoičkovim i Koemanon, Laudrup je vodio ekipu Barcelone do prvog naslova europskog prvaka u finalu protiv Sampdorije 1992. godine. Igrač poznat po iznimnoj tehničkoj profinjenosti, najbolje je godine karijere proveo s Kataloncima, dok je njegov izlet u Madrid bio obilježen silaznim putanjom u velikoj karijeri.
Berndt Schuster, Njemačka, napadač
Barcelona 1980-1988, Real Madrid 1988-1990.
Možda i jedini igrač svjetske klase koji je nastupao, osim za Real i Barcu, i za madridski Atletico. Schuster je gotovo čitavu karijeru proveo u Španjolskoj, gdje je nastavio raditi i kao trener, ubilježivši naslov prvaka s madridskim Realom. U Barceloni je ostao zapamćen kao jedan od tragičara finala Kupa prvaka protiv Steaue 1986. godine.
Dvoboji Barce i Reala popularno se zovu 'el clasico', a dosad ih je odigrano 212, od čega 162 u domaćem prvenstvu, 29 u Kupu kralja, sedam u Kupu prvaka, odnosno Ligi prvaka, te 14 u domaćem Liga kupu i Superkupu. No u tom velikom broju 'el clasica' ipak se ističe njih pet.Top 5 'el clasica'
TOP 5 klasika u povijesti 'el clasica'
Real Madrid 1990-1992, Barcelona 1994-1996.
Ni za jedan klub Hagi nije pružao partije kakve je prikazivao u dresu rumunjske nacionalne selekcije, tako da su njegove igre u dresovima španjolskih velikana brzo zaboravljene. Tek je kasnije, u dresu Galatasaraya, u svojim tridesetima, uspio postati klupska ikona, vodeći klub iz Istanbula do nekoliko naslova nacionalnog prvaka te pobjede u Kupu UEFA-e.
Ronaldo, Brazil, napadač
Barcelona 1994-1996, Real Madrid 2002-2007.
Iako je najbolje partije života pružao u dresovima Barcelone i Intera (prije ozljede), čini se da je Ronaldovu srcu puno bliži 'kraljevski' bijeli dres madridskog Reala. S obzirom na učinak u klubovima i njihovu veličinu, pravo je čudo kako nije uspio osvojiti naslov pobjednika europskog prvaka.
Luis Madeira Figo, ofenzivni vezni
Barcelona 1995-2000, Real Madrid 2000-2005.
Jedan od najboljih krilnih igrača svih vremena podjednako je obilježio povijest oba kluba. Na račun njegovog transfera Perez je prvi put zasjeo na čelo madridskog Reala, i upravo je dolazak Figa obilježio prvi od koraka u nastanku 'galacticosa'. Osim toga, Figov se utjecaj i u dresu reprezentacije može mjeriti samo s Eusebijevim.
