U godini u kojoj je održano Svjetsko nogometno prvenstvo, Zimske olimpijske i paraolimpijske igre u Pekingu te svjetska i europska prvenstva u atletici i plivanju, prema podacima HOO-a, hrvatski sportaši su na ZOI, svjetskim i europskim prvenstvima, Mediteranskim igrama te natjecanjima Svjetskog kupa u kadetskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji osvojili 267 medalje, od čega je 91 zlatna, 73 srebrne i 103 brončane
Sinkovići na europskom tronu
Po prvi put nakon 2009. godine trofejna hrvatska braća Valent i Martin Sinković sa svjetskog su se prvenstva vratili bez odličja. Braća Sinković vratila su se u dvojac na pariće, ali su na SP održanom u češkim Račicama zauzeli četvrtu poziciju. Ipak, niti 2022. nije prošla bez uspjeha za Sinkoviće jer su na Europskom prvenstvu u Muenchenu osvojili zlato. Sestre Josipa i Ivana Jurković također su stigle do finala SP-a u dvojcu bez kormilara te su zauzele šesto mjesto.
Govorčinović blistala na SP-u, Tot na EP-u
Za sjajne vijesti iz kajakaštva na mirnim vodama pobrinula se Anamaria Govorćinović koja je na Svjetskom prvenstvu u kanadskom Halifaxu osvojila srebro u kajaku jednosjedu na 500 metara te broncu na 1000 metara.
Govorčinović nije imala snage ponoviti odlične rezultate i na Europskom prvenstvu u Muenchenu, gdje je stigla do finala smao na 500 metara i zauzela deveto mjesto. No, zato je u Muenchenu zablistala kanuistica Vanesa Tot osvojivši dvije bronce, u kanuu jednokleku na 200 i 500 metara.
Brođanka je tim odličjima dodala i naslov prvakinje do 23 godine na 500 metara na Svjetskom prvenstvu u Mađarskoj.
Plivačica Pavalić do svjetskog juniorskog naslova, srebro za Hribara
Za sjajne plivačke vijesti u 2022. pobrinuli su se 15-godišnja Jana Pavalić i 18-godišnji Jere Hribar na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Limi. Pavalić je na 50m leptir postala svjetskom prvakinjom, dok je Hribar osvojio srebro na 100m slobodno i broncu na 50m slobodno.
Iako je Svjetsko seniorsko prvenstvo ove godine održano u susjednoj nam Budimpešti, na njemu je nastupila samo jedna hrvatska predstavnica, 18-godišnja Meri Mataja koja je na 50 metara prsno zauzela 34. mjesto. Mataja je nastupila i na Europskom prvenstvu u Rimu, gdje je također na 50m prsno bila 24.
U Rimu je hrvatsko plivanje imalo još dvije predstavnice te jednoga predstavnika, a Ana Blažević i Amina Kajtaz su s nacionalnim rekordima stizale do polufinala na 200m prsno, odnoso 200m leptir. Blažević je na 200m prsno zauzela konačno 12. mjesto, a nastupila je i na 100m prsno gdje je bila 21., dok je Kajtaz zauzela 12. mjesto na 200m leptir.
U konkurenciji plivača nastupio je Nikola Miljenić te zauzeo 23. mjesto na 50m slobodno, 26. mjesto na 50m leptir i 34. mjesto na 100m leptir.
Svjetske bronce za Jurišića i braću Fantela
Filip Jurišić osvojio je brončano odličje na Svjetskom prvenstvu olimpijske klase ILCA 7 (nekadašnji Laser) u meksičkom Riviera Narayitu, dok je Tonči Stipanović završio kao peti. Za hrvatsko jedrenje ovo je peta svjetska medalja u Laseru, a Jurišić je postao treći hrvatski jedrilličar s osvojenom medaljom u ovoj olimpijskoj klasi.
Na Europskom prvenstvu ILCA 7 u francuskom Hyeresu Stipanović je bio deveti, a Jurišić 18.
Hrvatski olimpijci, braća Mihovil i Šime Fantela, osvojili su brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu jedriličarske klase 49er u kanadskom Halifaxu. Zadranima je ovo bila druga svjetska medalja nakon što su iznenađujuće uzeli naslov svjetskih prvaka prije četiri godine u danskom Aarhusu. Šime Fantela je 2016. s Igorom Marenićem osvojio naslov olimpijskih pobjednika u klasi 470, a godinu dana kasnije je odlučio s mlađim bratom Mihovilom prijeći u klasu 49er, u kojoj su nastupili na OI-ju u Tokiju i zauzeli osmo mjesto.
Hrvatska jedriličarska posada Tonči Stipanović i Tudor Bilić osvojila je srebrno odličje na Svjetskom prvenstvu klase Zvijezda u Marbleheadu. Ovo im je bilo drugo svjetsko srebro u ovoj drevnoj klasi, čije je prvo Svjetsko prvenstvo održano prije točno 100 godina. Na Europskom prvenstvu ove klase u Kopenhagenu Stipanović i Bilić su osvojili naslov europskih prvaka.
Maričiću europska bronca u zračnoj pušci
Hrvatski strijelci i streljašice navikli su svake godine s najvećih natjecanja donositi odličja, a iznimka nije ni godina na izmaku. Na EP-u u gađanju zračnim oružjem u norveškom Hamaru Miran Maričić je osvojio broncu u pušci, a odličje istog sjaja osvojio je i u momčadskoj konkurenciji u kojoj su mu se na postolju pridružili Petar Gorša i Borna Petanjek.
U istom sastavu i u istoj disciplini naši su strijelci osvojili zlato na prvom natjecanju Svjetskog kupa u Kairu, gdje je Petar Gorša osvojio i brončanu medalju u gađanju malokalibarskom puškom, u disciplini trostav. Novi sjajan rezultat u Svjetskom kupu ostvarili su u Rio de Janeiru Petar Gorša i Miran Maričić, osvojivši zlato i broncu u gađanju zračnom puškom. Nažalost, na SP-u u Kairu naši su strijelci ostali bez odličja. Miran Maričić je s Mediteranskih igara u Oranu donio srebro u zračnoj pušci.
Kolekciju medalja obogatili su i strijelci u gađanju letećih meta, ali su i oni ostali bez odličja na Svjetskom prvenstvu kojem je domaćin bio Osijek. Anton i Josip Glasnović te Francesco Ravalico vratili su se s momčadskim srebrnim odličjem u trapu s Europskog prvenstva u Larnaki. Anton Glasnović je na tom natjecanju ispao u polufinalu, a s Mediteranskih igara u Oranu vratio se sa srebrnim odličjem.
U natjecanjima Svjetskog kupa Giovanni Cernogoraz je osvojio zlato u Konyi i srebro u Nikoziji, a Josip Glasnović je bio drugi u Lonatu, gdje su obojica spomenutih uz doprinos Antona Glasnovića osvojili momčadsko zlato. Josip Glasnović je sezonu završio pobjednički, osvojivši President's Cup u Kairu, pozivno natjecanje na kojem je sudjelovalo po 12 najboljih strijelaca i streljašica svijeta u pojedinoj disciplini.
Lena Stojković svjetska i europska prvakinja
U svibnju je u Manchesteru održano EP u tekvondou na kojem je Hrvatska osvojila čak sedam medalja - dva zlata, jedno srebro i pet bronci. Lena Stojković je obranila naslov europske prvakinje u kategoriji do 46kg, a zlatom se okitio i Ivan Šapina (+80kg), dok je srebro osvojila Nika Klepac (-73 kg). Blizanke Bruna i Ivana Duvančić osvojile su bronce u kategorijama do 49, odnosno do 53 kilograma, a isti je uspjeh ostvario i Josip Teskera (-54kg). Brončane medalje osvojili su i Paško Božić (+87 kg) te brončani olimpijac iz Tokija Toni Kanaet (-80 kg).
Nakon EP-a hrvatski su se tekvondo borci u lipnju okušali na Mediteranskim igrama u Oranu gdje su osvojili dvije zlatne medalje i tri bronce. Olimpijska pobjednica Matea Jelić osvojila je zlatnu medalju u svojoj kategoriji do 67 kg, a Ivan Šapina je europskom zlatu pridružio i zlato na MI u kategoriji iznad 80 kg. Do bronce su stigli Nika Petanjek (+67 kg) te Bruna Duvančić (-49 kg) i Lovre Brečić (-68 kg).
Godinu su tekvondoisti završili Svjetskim prvenstvom u Guadalajari gdje je Lena Stojković osvojila naslov svjetske prvakinje, a brončanu medalju osvojila je Ivana Duvančić (-53 kg).
Ova godina je donijela i veiko priznanje za hrvatski tekvondo, naime u Kuću slavnih tekvondoa u New Jerseyu primljeni su Tamara Pradegan, trenerica i majstorica (Grand Master) tekvondoa, nositeljica 9. DANA majstorskog pojasa i jedina Europljanka s najvišim zvanjem, te Tomislav Horvat u kategoriji za životno djelo. Horvat je u tekvondou aktivan tijekom 51 godine, nositelj je crnog pojasa 8. DAN, bivši je uspješni natjecatelj, državni prvak i reprezentativac te višegodišnji izbornik muške seniorske reprezentacije i dugogodišnji predsjednik Zagrebačkog tekvondo saveza, a ujedno je i aktivni predsjednik TK Osvit.
Barbara Matić obranila svjetsko zlato, Lari Cvjetko srebro
Džudaši su natjecateljsku godinu također otvorili Europskim prvenstvom u Sofiji gdje je 20-godišnja Solinjanka Ana Viktorija Puljiz u kategoriji do 52 kilograma osvojila broncu. U lipnju su džudaši nastupili na Mediteranskim igrama u Oranu otkuda su se vratili s tri medalje.
Iva Oberan je osvojila broncu u kategoriji do 63 kg, Ana Viktorija Puljiz (do 52 kg) je medalji s Europskog prvenstva pridružila srebro s MI, dok je još jedno brončano odličje za Hrvatsku osvojila Dubrovkinja Petrunjela Pavić u kategoriji do 78 kg.
Na Svjetskom prvenstvu u Taškentu najbolja hrvatska džudašica i prva na svjetskoj rang listi Barbara Matić obranila je naslov prvakinje u kategoriji do 70 kg. Bio je to povijesni trenutak za hrvatski džudo, jer je Matić u finalu pobijedila drugu hrvatsku predstavnicu Laru Cvjetko.
Luka Plantić i Sara Beram brončani na EP-u
Hrvatski boks se može pohvaliti da je u godini na izmaku imao osvajače medalja na europskim prvenstvima u svim dobnim kategorijama. Luka Plantić je osvojio brončano odličje u poluteškoj kategoriji na seniorskom EP-u u Jerevanu, dok je Sara Beram (do 63 kg) medalju istog sjaja osvojila na EP-u seniorki u Budvi.
Poreč je bio domaćin Europskog prvenstva za mlađe seniore, a na njemu je do naslova prvaka u kategoriji do 75 kg došao Gabrijel Veočić. Srebrnu medalju osvojila je Nikolina Ćaćić (do 52 kg), a bronca je pripala Noi Ježeku (do 71 kg). Hrvatska ima još dvije europske prvakinje: Marielu Šteko u juniorskoj konkurenciji te Lorenu Horvat među kadetkinjama.
Hrvatskom teškašu Filipu Hrgoviću 2022. će ostati u lijepom sjećanju, nakon što je u kolovozu u Saudijskoj Arabiji jednoglasnom odlukom sudaca pobijedio Kineza Zhanga Zhileija. Bila mu je to 15. uzastopna profesionalna pobjeda, a donijela mu je status izazivača za naslov svjetskog prvaka po verziji IBF. Njegov suparnik u toj borbi trebao bi biti Ukrajinac Oleksandr Usik, ali taj meč još uvijek nije dogovoren.
Karatašice i Anđelo Kvesić na europskom vrhu
Karataši su u 2022. nastupili na Europskom prvenstvu i na Mediteranskim igrama. Sa EP-a održanog u svibnju u Turskoj hrvatski su se karataši vratili s četiri medalje. Zlatne medalje su osvojili ženska vrsta u borbama (Lea Vukoja, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović, Lucija Lesjak) i Anđelo Kvesić u kategoriji +84 kg. Srebro je pripalo Enesu Gariboviću u kategoriji -84 kg, dok je do bronce stigla Jelena Pehar u kategoriji -50 kg.
U lipnju su karate borci nastupili u Oranu na Mediteranskim igrama gdje je Anđelo Kvesić naslovu europskog prvaka dodao zlato s MI. Njegov brat olimpijac Ivan Kvesić osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 84 kg.
Finci košarkašima zagorčali život
Gledajući kroz prizmu hrvatske muške košarkaške reprezentacije 2022. će biti upamćena kao godina neuspjeha, pri čemu je ulogu 'krvnika' imala reprezentacija Finske i njen najbolji igrač Lauri Markkanen.
Finci su hrvatske košarkaše pobijedili dvaput u razmaku od 70 dana, izbacili ih iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2023. i spriječili ih da se plasiraju u četvrtfinale Europskog prvenstva. Markkanen je 3. srpnja u Rijeci pogodio pobjedničku tricu za 81-79, a 11. rujna u osmini finala na EuroBasketu u Berlinu ubacio čak 43 koša u trijumfu Finaca 94-86.
Ispadanjem iz kvalifikacija za SP 2023. hrvatski košarkaši su gurnuti u pretkvalifikacije za EuroBasket 2025., što bi moglo biti prvo veliko sljedeće natjecanje za reprezentaciju koja je nekada bila kandidat za medalju na svakom natjecanju na kojem se pojavila.
Poraz u osmini finala Europskog prvenstva rezultirao je odlaskom Damira Mulaomerovića s pozicije izbornika, ali i ostavkom predsjednika Hrvatskog košarkaškog saveza Stojka Vrankovića, koji je na toj dužnosti bio gotovo šest godina. Već prije EuroBasketa s dužnosti predsjednika Stručnog savjeta za mušku košarku otišao je Dino Rađa, jer je Upravni odbor ukinuo to stručno tijelo HKS-a.
HKS je početkom listopada dobio privremenog predsjednika do novih izbora u 2023., a jednoglasno je izabran Nikola Rukavina, koji je u prijašnjem sazivu bio na dužnosti dopredsjednika. Za sportskog direktora Saveza izabran je Aleksandar Petrović, koji je na sebe preuzeo i zadatak da u ulozi izbornika reprezentaciju dovede do kvalifikacija za Eurobasket 2025.
Tijekom ljeta Petrović je bio angažiran u građanskoj akciji za spas Cibone, kad se nekadašnji dvostruki europski prvak našao na rubu propasti zbog nagomilanih dugova. Neizvjesnost oko opstanka kluba prisilila je na odlazak većinu igrača i slovenskog trenera Gašpera Okorna koji je svojim dolaskom u siječnju preporodio momčad pa je Cibona nakon devet godina ponovno osvojila dvostruku domaću krunu.
Prvakinje Hrvatske su drugu godinu zaredom postale igračice dubrovačke Raguse koje su u pet utakmica finala svladale Plamen Požegu.
Dva zlata i tri svjetske bronce za boćare
Hrvatsko boćanje je u 2022. zauzelo status jednog od najuspješnijih neolimpijskih sportova. Na Svjetskom prvenstvu u turskom Mersinu Pero Ćubela je postao prvakom u bližanju i izbijanju u krug, a zlato su u klasičnom paru osvojili Marin Ćubela i Karlo Šaban. Marin Ćubela je bio treći u pojedinačnoj konkurenciji, a brončano odličje je zaradio i Marino Miličević u brzinskom izbijanju. U raffa boćanju je Ana Juginović osvojila broncu u preciznom izbijanju.
Hrvatska je u rujnu u Ljubljani dobila europsku prvakinju u pojedinačnoj konkurenciji klasičnim načinom, a zlato je osvojila Carrolina Bajrić. U klasičnom paru su Nives Jelovica i Nikol Marelja-Bošnjak došle do bronce.
Klovar u jednom dahu zaronio do 132 m
Činjenica da su se Mirela Kardašević i Petar Klovar našli među prvim dobitnicima pojedinačnih godišnjih nagrada u neolimpijskim sportovima i disciplinama na Velikom danu hrvatskog sporta, najbolje govori o tome koliko su hrvatski predstavnici u ronjenju bili uspješni u 2022.
Petar Klovar je na Svjetskom prvenstvu u Kasu zaronio do 132 metra, što nikada nije uspjelo nijednom čovjeku u bilo kojoj disciplini. Na istom natjecanju je Vitomir Maričić sa zaronom do 110 metara osvojio srebrnu medalju. Na SP-u u dubinskim disciplinama brončano odličje je osvojila Sanda Delija.
U 2022. Mirela Kardašević je postala prva žena u povijesti koja je uspjela postaviti svjetske rekorde u bazenskim i dubinskim disciplinama. Na Svjetskom prvenstvu u Beogradu je osvojila dva zlata i postavila dva svjetska rekorda u bazenskim disciplinama, da bi na Svjetskom kupu u turskom Kasu zaronila do 75 metara bez peraja te tako postala i vlasnicom dubinskog svjetskog rekorda u toj disciplini.
Još jedna uspješna godina za parasportaše
Iza hrvatskih parasportaša još jedna je uspješna godina, a središnji događaj bile su Zimske paraolimpijske igre u Pekingu na kojima je nastupilo četvero hrvatskih predstavnika - alpinci Damir Mizdrak i Lucija Smetiško, snowboarder Bruno Bošnjak, te nordijac Josip Zima.
Najbolji rezultat od hrvatskih paraolimpijaca ostvarila je Lucija Smetiško koja je u slalomu stojećih bila peta. Bruno Bošnjak je u Pekingu branio broncu iz Pjongčanga u banked slalomu, no nije uspio ponoviti taj uspjeh. Na koncu je bio deveti, dok je u crossu ispao u četvrtfinalu. Mizdrak je bio sedmi u slalomu i veleslalomu, dok je Zima bio pri dnu poretka.
Najbolji hrvatski paraplivač Dino Sinovčić osvojio je zlatnu medalju na 100 metara leđno u disciplini S6 na SP-u portugalskom Funchalu na Madeiri obranivši tako zlato osvojeno na SP-u 2019. u Londonu. Zlato i to četvrto u nizu na Europskim prvenstvima osvojio je najbolji hrvatski paratekvondaš Ivan Mikulić je Manchesteru, dok je najbolji hrvatski paratriatlonac Antonio Franko osvojio brončanu medalju na EP-u u poljskom Olsztynu.
Veliki uspjeh ostvarila je i najbolja hrvatska parastolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić koja je osvojila srebrnu medalju u kategoriji 3 na SP-u u španjolskoj Granadi.
Daniela Topić se na Europskom parakarate prvenstvu u turskom gradu Gaziantepu uspela na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja osvojivši zlatno odličje u kategoriji K22, sportaša s intelektualnim poteškoćama. Na taj način Hrvatska je prvi put u povijesti dobila osvajačicu najsjajnijeg odličja na EP-ima u parakarateu. Dodajmo da je paradžudašica Jelena Brešković osvojila brončanu medalju u kategoriji do 57 kg na IBSA EP-u za slijepe i slabovidne u Caglijariju.
Veliki uspjeh ostvarila je i hrvatska paraboćarka Dora Bašić osvojivši srebrnu medalju u kategoriji BC1 na SP-u u bocci u Rio de Janeiru. Hrvatski parastrijelac Fran Skračić osvojio je broncu u disciplini VIP (Visual impaired) 10m zračna puška ležeći na Svjetskom prvenstvu u parastreljaštvu u Al Ainu.