Napad počinjen tijekom Olimpijskih igara u Parizu bespilotnim letjelicama, koje su sada u središtu pozornosti i integrirane u teroristički arsenal, scenarij je koji ozbiljno uzimaju u obzir francuske vlasti,pritom obećavši obrambeni sustav "bez premca".

"To je stvarno nešto što shvaćamo vrlo ozbiljno, radimo na tome dugo vremena", rekao je visoki dužnosnik Igara za AFP.

Bauk terorističkog napada tijekom Olimpijskih igara prati sve zemlje domaćine više od 50 godina.

Godine 1972. u Münchenu krvavi napad palestinskih komandosa na izraelsku delegaciju bacio je olimpizam u žalost. Godine 1996., tijekom Olimpijskih igara u Atlanti, bomba je eksplodirala u parku, usmrtivši jednu osobu i ranivši 111. Od tada nijedan teroristički čin nije pokvario Olimpijske igre, no prijetnja itekako postoji.

"Olimpijske igre su idealan izlog jer su najveći TV event i naravno da sigurnosne službe rade na svim scenarijima kako bi spriječile mogući napad. A dronovi su vrlo jasno na vrhu naših prioriteta", rezimira visoki dužnosnik.

Već nekoliko godina upotreba bespilotnih letjelica koje se prodaju u civilnom sektoru doista je preusmjerena u korist naoružanih ili kriminalnih skupina za izvođenje napada. Džihadisti su bezuspješno pokušali u studenom 2021. godine ubiti iračkog premijera Moustafu al-Kazimija pomoću dronova-samoubojica.

"Hibridizacija civilnih bespilotnih letjelica za vojnu ili terorističku upotrebu nije novost, kao što možemo vidjeti posebno u Ukrajini. Rizik je prenosiv za Olimpijske igre, to nije fantazija", procjenjuje Thibault Fouillet, doktor povijesti, istraživač na Zaklada za strateška istraživanja (FRS).

Izvješće Senata ukazalo je na "složenu" i "evoluirajuću" prirodu borbe protiv bespilotnih letjelica, uvjeravajući da je među višestrukim rješenjima, i za detekciju (radar, radiofrekvencijska detekcija, optronika, itd.) i za neutralizaciju (ometanje, kinetika itd.), bilo podosta rješenja.

"Problem je učinkovitost sustava koji mora biti višeslojan. Ne borite se na isti način protiv vojnih dronova ili protiv civilnih dronova", objašnjava Thomas Fouillet za AFP. U Parizu je tijekom ljeta 2021. policija presrela dron jednog turista. "Letio je 140 km/h i mogao se popeti nekoliko kilometara u nebo. Tu smo vidjeli da imamo problem", potvrđuje sigurnosni izvor.

Tu je i način napada, s onim što se naziva "rojevima dronova", armadom ovih malih strojeva koji iznenada prožimaju nebo, a čiji je let koordiniran.

"Ovaj scenarij napada militariziranog roja zahtijeva državne sposobnosti. To nije nužno najviša hipoteza za Olimpijske igre", nijansirao je Thibault Fouillet. "Roj bespilotnih letjelica treba mnogo koordinacije i bit će mnogo osjetljiviji na ometanje.Ta prijetnja nam se čini slabom", potvrđuje za AFP general Etienne Faury, zapovjednik Zračne brigade i odgovoran za borbu protiv dronova za Olimpijske igre 2024.

Kako bi osigurali nebo tijekom Olimpijskih igara, Zračne i svemirske snage koordinirat će zaštitu iz zraka.

Identificirana su tri glavna rizika: "napad dronom s eksplozivnom napravom kakav vidimo svaki dan u Ukrajini, koordinacija terorističkog napada uz širenje slika nemira i uznemiravanje prosvjednika s dronom", navodi vojska.

Razmatra se nekoliko načina za presretanje bespilotnih letjelica, posebice uporaba bespilotne letjelice za zarobljavanje sposobne postaviti veliku mrežu ili čak uporaba lasera ili elektromagnetskog pulsa. Puške za ometanje također se razmatraju prema sigurnosnim izvorima.