Podsjetimo, Kalilić je osmislio projekt 40-metarskog broda kojeg bi gradile hrvatske tvrtke, prije svega Brodosplit, a koji bi, među ostalim, imao 10 suvremeno opremljenih specijalističkih ordinacija, čekaonicu, ultrazvuk, kartoteku, heliodrom i dizalicu za invalide u kolicima. Njegova izgradnja procijenjena je na 14 milijuna kuna, a stanovnicima otoka bi olakšao pristup specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti jer bi plovio među njima s jednog kraja Jadrana na drugi. Medicinski dio posade sačinjavalo bi deset specijalista, tri medicinska tehničara i tri specijalizanta.

Na naše upite jesu li ozbiljno razmotrili Kalilićev prijedlog te misle li da je prihvatljiv, iz ministarstva su nam za tportal poručili kako planiraju unaprijediti otočko zdravstvo, ali da rješenje vide u drugačijoj koncepciji - u primjeni suvremene telemedicine u kombinaciji s manjim brodovima i helikopterima, a ne u jednom velikom brodu. Takav koncept provele su brojne zemlje koje imaju sličan problem s teško dostupnim izoliranim zajednicama, kao što su primjerice Australija i skandinavske države. On se temelji na isplativoj suvremenoj tehnologiji kojom se jednostavno upravlja, a koja omogućuje preglede i dijagnosticiranje na daljinu. Ovi sustavi prenose podatke između specijalističke bolnice i lokalnog medicinskog centra primarne zaštite.

Upućeni u hrvatsku otočnu problematiku smatraju da jedan brod – poliklinika ne bi bio odgovarajuće rješenje. On bi teško mogao biti isplativ, što bi vjerojatno pokazala svaka ozbiljna studija isplativosti. Također bi teško bilo dobiti potrebno kvalificirano medicinsko osoblje da duže vrijeme boravi na njemu. Naime, poznata je činjenica da se hrvatski liječnici, čak i oni primarne zaštite, teško odlučuju za boravak u zabačenijim dijelovima Hrvatske unatoč brojnim poticajima pa čak i rješenjima stambenog pitanja. Kako bi onda specijalisti pristali na boravak na brodu u nekom dužem razdoblju gdje bi im život u brojnim aspektima vjerojatno nalikovao na rad na naftnim platformama? Brod – poliklinika također ne bi mogao riješiti žurnije, a osobito ne hitne potrebe stanovnika otoka jer bi do njih dolazio relativno rijetko.

Ministarstvo ističe da planira i nabavu brodova i helikoptera, ali u druge svrhe – upravo za hitne slučajeve.

'Otežana dostupnost zdravstvene zaštite na otocima prepoznata je u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. kao jedan od značajnih problema s kojima se suočava zdravstveni sustav Republike Hrvatske, a rješavanje toga problema je među ključnim prioritetima Ministarstva zdravlja', stoji u dopisu koji je stigao u našu redakciju.

'Poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima pridonijet će daljnji razvoj telemedicine i njezina integracija u službu hitne medicinske pomoći i druge zdravstvene djelatnosti (mjera 1.5 u Strategiji); poticanje mobilnosti zdravstvenih djelatnika (mjera 2.6 u Strategiji), te nabavka vozila i opreme za hitni zračni i pomorski prijevoz pacijenata (mjera 4. 7 u Strategiji).

U okviru programiranja za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., Ministarstvo zdravlja je predložilo nabavku odgovarajućih brodova kao jednu od aktivnosti koje bi se mogle sufinancirati iz strukturnih fondova Europske unije, u okviru tematskog cilja usmjerenog borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Programiranje za strukturne fondove 2014.-2020. koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a taj proces trebao bi biti dovršen krajem 2012. ili početkom 2013. godine, kada će biti jasno hoće li nabavka brodova, koju je predložilo Ministarstvo zdravlja, doista i ući u buduće operativne programe', odgovorili su nam iz Ministarstva.