Komentari čitatelja ispod tekstova na raznim portalima otvorili su novu stranicu za slobodu govora i izražavanja.

Od mišljenja, ideja, sugestija, kritika i pohvala korist su imale obje strane, no kako je to već postalo učestalo na internetu kada su u pitanju javne rasprave, tako su i komentari posljednjih godina postali pravi rasadnik mržnje, vrijeđanja, trolanja, agresije i slično.

Upravo to je razlog što od sredine rujna na jednom od najutjecajnijih američkih news portala Huffington Postu više neće biti dozvoljeni anonimni komentari.

Osnivačica Arianna Huffington je rekla kako su komentari postali sve agresivniji i ogavniji te da čak ni 40-ak moderatora koji rade na portalu ne može više kontrolirati komentare koji se objavljuju.

'Sloboda izražavanja vrijedi za one koji stoje iza svojih stavova, a ne za one koji se skrivaju', kazala je Arianna Huffington

Ne moramo ići u Ameriku kako bi nam postalo jasno da anonimni komentari nerijetko izmiču kontroli. Isti trend se događa i na našim sajtovima, gdje dobar dio vremena troše na kontroliranje i brisanje komentara kojima se vrijeđa, napada, pa čak i prijeti.

Nema pravila - sve može završiti u trolanju

'Ako rasprava ispod teksta potraje dovoljno dugo, svakako će završiti u trolanju i hejtanju. Tema ili rubrika u kojoj se komentiraju članci mogu biti o cvijeću ili leptirićima, ali će i na najmanju iskru izbiti okršaj u kojem se ne biraju oružje ni sredstva.

Osim 'globalno' poznatih kategorija uvreda i etiketiranja po nacionalnoj, spolnoj ili rasnoj osnovi i tradicionalnih lokal-animoziteta, velika količina govora mržnje u ovim se krajevima gomila i oko političke i vjerske (ne)opredijeljenosti.

Iako se s velikom sigurnošću može očekivati da će većina rasprava prije ili kasnije završiti u govoru mržnje, nema tema za koje unaprijed možete pretpostaviti reakcije čitatelja.

To je zato što se sam članak ili tema vrlo rijetko komentiraju, pogotovo ne argumentirano, nego se najčešće komentiraju autori – koji su uvijek nekome nešto gadno skrivili, 'krivog' su spola, roda, obrazovanja, pozicije, prezimena ili porijekla, pa to nalikuje umobolnoj igri gluhih telefona, u kojoj neki igrači imaju perverznu potrebu dodatno iskriviti smisao napisanog/pročitanog i namjerno potaknuti agresiju prije nego kliknu na 'objavi svoj komentar'', navodi Stjepan Balent, izvršni urednik tportala.

Nemoguće maknuti sve uvrede

Koliko se neprimjerenih komentara svakodnevno može pročitati na domaćim portalima, govori i podatak da se na 24sata.hr briše od tri do pet posto komentara. Hrvoje Dorešić, izvršni urednik na 24sata.hr, kaže kako se podjednako mogu pročitati sve vrste uvreda koje je gotovo nemoguće maknuti u realnom vremenu.

'Neprimjerene komentare nastojimo brisati u razumnom roku i to redovito kontroliramo. Ima i dosta profila kojima je zabranjeno komentiranje. Anonimno komentiranje je često istinitije i iskrenije, međutim tada se u korisnicima javlja potreba da pretjeraju i kažu ono što možda i ne misle, čak i da vrijeđaju.

Djelomično koriste portale i za ispucavanje frustracija. Međutim, uz uporno moderiranje, može ih se svesti na razumnu mjeru. Čitatelji sami traže moderiranje i sami žele pomoći u tome. Na 24sata.hr je moguće komentirati i putem Facebooka, što je donijelo i one korisnike koji su spremni raspravljati imenom i prezimenom i značajni su dio ukupnog broja komentatora', ističe Dorešić.

Ljudi si svašta dopuštaju

Sajt dalje.com prije nekoliko godina je zabranio anonimne komentare, što je smanjilo vrijeđanja i trolanje. Međutim, urednica Nataša Zečević kaže kako uvijek postoji mogućnost da netko daje lažne podatke prilikom registracije, što također smatra jednom vrstom anonimnog komentiranja za koju drži kako se teško može potpuno spriječiti.

'Kod nas je praksa bila da se neumjesni komentari brišu, a korisnika upozori. Takva su upozorenja ponekad upalila, a ponekad ne. U slučajevima kad ne bi upalila, korisnik bi bio potpuno izbačen.

Kad je riječ o vrijeđanju, najčešće se radi o vrijeđanju osoba gay orijentacije i vrijeđanju po nacionalnoj osnovi, prema pripadnicima manjina. Teško je reći da je zabrana anonimnog komentiranja napad na slobodu govora.

Ako netko ima nešto za reći na neku temu, neka iza toga što napiše stane imenom i prezimenom, isto kao što stoji imenom i prezimenom osoba koja je dala neku izjavu koja se komentira ili autor koji je napisao članak. Ljudi si, pod krinkom anonimnosti, svašta dopuštaju', tvrdi Nataša Zečević.