Astronomi su slučajno otkrili tamnu galaksiju ispunjenu netaknutim primordijalnim plinom za koju se čini da nema vidljivih zvijezda. Istraživači koji stoje iza otkrića kažu da bi ova galaksija, označena kao J0613+52, mogla biti 'najnerazgovjetnija galaksija do sad'. Još zanimljivija stvar oko cijelog otkrića pomoću teleskopa Green Bank jest što je ono u cijelosti bilo - slučajno.

'GBT (Green Bank Telescope) je slučajno bio usmjeren na pogrešne koordinate gdje je pronašao ovaj objekt. Riječ je o galaksiji napravljenoj samo od plina, bez vidljivih zvijezda', izjavila je Karen O'Neil, viša znanstvenica Green Bank Observatorija. 'Zvijezde bi mogle biti tamo. Samo ih ne možemo vidjeti.'

Ova galaksija puna primordijalnog plina nije udaljena milijardama svjetlosnih godina i stoga se ne vidi kakva je bila kada je svemir star 13,8 milijardi godina bio u povojima. Umjesto toga, tamna galaksija pod imenom J0613+52 od nas je udaljena oko 270 milijuna svjetlosnih godina, što je prilično malo.

J0613+52 su astronomi otkrili dok su promatrali vodikov plin u nekoliko takozvanih galaksija niske površinske svjetline koristeći nekoliko velikih radio-teleskopa diljem svijeta, uključujući Green Bank Telescope, najveći potpuno upravljivi radio-teleskop na svijetu koji se nalazi u Green Banku, Zapadnoj Virginiji, kao i radioteleskop Nançay na Pariškom opservatoriju.

Galaksije niske površinske svjetline (GNPS) često imaju sićušnu populaciju zvijezda, pa stoga emitiraju mnogo manje svjetlosti po jedinici površine od standardnih galaksija poput Mliječnog puta ili Andromede. GNPS-ovi su često jedva svjetliji od pozadinske svjetlosti noćnog neba, što ih čini nevjerojatno teškima za uočiti, piše Space.

Na primjer, prvi GNPS koji je otkriven bio je Malin 1, pronađen 1980-ih, koji je još uvijek jedna od najvećih spiralnih galaksija ikada viđenih - pet je puta širi od Mliječnog puta. Međutim, unatoč svojoj veličini, Malin 1 je samo 1 posto svjetliji od naše galaksije.

Također se čini da se GNPS-ovi razvijaju mnogo sporije od drugih galaksija - mnoge još uvijek prolaze kroz rane faze formiranja zvijezda. Astronomi vjeruju da je to zbog njihove niske gustoće plina, što znači da se guste nakupine plina ne mogu skupiti u koncentraciju od koje bi na kraju nastale zvijezde.

Cilj istraživanja koje je pronašlo J0613+52 bio je utvrditi masu i sadržaj plina u ovim galaksijama slabog sjaja ili 'ultra-difuznim' galaksijama, čija razrijeđena priroda izaziva probleme za trenutne teorije formiranja zvijezda i galaktičke evolucije. Astronomi su primijetili nesrazmjer u podacima koje su isporučili Green Bank i Nançay pronašli tragove i došli do otkrića ove zbilja rijetke galaksije.

J0613+52 je galaksija niske površinske svjetline sa svojstvima koja je izdvajaju ispred ostalih 350 poznatih galaksija sličnih svojstava. 'Ono što znamo je da je to galaksija nevjerojatno bogata plinom. Ne pokazuje stvaranje zvijezda kao što bismo očekivali, vjerojatno zato što je njen plin previše difuzan', rekla je O'Neil. 'U isto vrijeme, predaleko je od drugih galaksija koje bi joj uslijed susreta pomogle u stvaranju zvijezda.'

To znači da se čini da je J0613+52 i 'netaknuta i nerazvijena' galaksija, nagovještavajući da je ono što su O'Neil i tim možda slučajno otkrili u obliku J0613+52 - prva obližnja galaksija sastavljena od primordijalnog plina.

Taj primordijalni plin većinom je sastavljen od vodika i helija te je nastao nedugo nakon Velikog praska. On također nije obogaćen teškim elementima koje bi dobio zahvaljujući eksplodiranim zvijezdama. Još jedna nevjerojatna stvar oko galaksije J0613+52 činjenica je da se okreće kao normalna spiralna galaksija. U konačnici, otkriće J0613+52 ostavilo je astronome s više pitanja nego odgovora, na čelu sa 'ima li više ovakvih galaksija ili ovdje gledamo kozmički endem?'.

Tim sugerira da bi duboko snimanje u više valnih duljina svjetlosti moglo otkriti više ovih ultratamnih galaksija, iako postoji mogućnost da niska gustoća plina te galaksije čini teškima ili čak nemogućima za promatranje na svim valnim duljinama osim radiovalova.

'Pregled cijelog neba iznimno osjetljivim instrumentom poput teleskopa Green Bank mogao bi otkriti više takvih objekata', zaključio je O'Neil, koji je predstavio nalaze tima na 243. sastanku Američkog astronomskog društva u New Orleansu.